U posljednje vrijeme u Federaciji Bosne i Hercegovine jedno od najčešće postavljanih pitanja odnosi se na visinu penzija i mogućnost njihovog povećanja. Pitanje egzistencije starije populacije, koja najveći dio prihoda ostvaruje upravo kroz penzije, direktno je vezano za donošenje zakonskih rješenja, ali i za ekonomske pokazatelje poput rasta plata i inflacije. Analize ukazuju na to da bi primjena novog modela usklađivanja penzija donijela nešto povoljniju situaciju za penzionere, dok trenutni model ostavlja prostor za minimalne korekcije koje ne prate stvarne potrebe građana.
Prema procjenama, kada bi se u obzir uzeo novi model usklađivanja penzija koji predviđa omjer 60:40 – dakle, rast penzija prema kretanju prosječnih plata i stope inflacije, s tim da se bira povoljnija varijanta za penzionere – minimalna penzija bi porasla za 6,81 posto. To bi značilo povećanje od 40,80 KM, pa bi najniža penzija iznosila 640,08 KM. Suprotno tome, dosadašnji model, koji se temelji na kombinaciji inflacije i rasta BDP-a u omjeru 50:50, rezultirao bi daleko manjim iznosom – tek 3,1 posto rasta, odnosno oko 18,57 KM, čime bi minimalna penzija dostigla 617,85 KM.
Ova poređenja jasno pokazuju kolika je razlika u korist novog modela, ali i koliko trenutni sistem stavlja penzionere u nepovoljan položaj. S obzirom da se rast BDP-a u Bosni i Hercegovini kreće na niskim procentima, on onemogućava osjetniji rast penzija, što je već dugo predmet kritika.
Da bi novi model uopće zaživio, nužno je da budu usvojene izmjene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO FBiH). Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH već je pripremilo prijedlog, ali da bi on imao efekta, neophodno je njegovo usvajanje do kraja godine, i to na nivou Vlade i Parlamenta FBiH. Tek tada bi se od 1. januara 2026. godine moglo primijeniti prvo usklađivanje po novom principu.
Ako se zakonske izmjene ne usvoje na vrijeme, penzioneri će morati čekati proljeće iduće godine, kada se po ustaljenoj praksi vrši retroaktivno usklađivanje. To dodatno usložnjava situaciju jer do tada neće biti nikakvog rasta primanja, a već sada minimalna penzija iznosi tek 599,28 KM, što prema mišljenju mnogih nije dovoljno za život dostojan čovjeka.
Vrijedi naglasiti da do kraja ove godine penzioneri neće imati nikakvo povećanje penzija, budući da je odbačena inicijativa o vanrednom usklađivanju. U ovoj godini imali su tek dva vida finansijskog olakšanja:
-
povećanje od 4,49 posto na proljeće,
-
jednokratnu pomoć od Vlade FBiH do 250 KM tokom ljeta, zavisno od visine penzije.
Međutim, ni ta pomoć nije došla do svih. Oko 100 hiljada penzionera koji primaju srazmjerne penzije bili su izostavljeni iz ovog procesa, što je Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH ocijenila kao nepravično i diskriminatorno rješenje. Time je dodatno narušeno povjerenje građana u institucije koje bi trebale osigurati jednaka prava svim kategorijama penzionera.
Kada se posmatra širi regionalni kontekst, uočava se da većina zemalja u okruženju koristi rast prosječne plate kao osnovu za usklađivanje penzija. Time njihovi penzioneri ostvaruju realnija povećanja, dok su u Federaciji BiH i dalje ograničeni modelom koji se oslanja na rast BDP-a, a koji se pokazao neefikasnim i nepravednim. To dodatno doprinosi osjećaju uskraćenosti i stvara utisak da se starijim osobama ne pruža adekvatna podrška.
U širem smislu, ovakvo stanje otvara i društvena pitanja – kako očuvati socijalnu sigurnost starijih građana i spriječiti da minimalne penzije ostanu ispod egzistencijalnog minimuma. Prosječne cijene osnovnih životnih namirnica i troškova života neprestano rastu, dok penzije stagniraju ili se povećavaju za simbolične iznose. To dovodi do situacije da se penzioneri u velikoj mjeri oslanjaju na pomoć porodice, humanitarne organizacije ili povremene jednokratne pomoći vlasti, što nije dugoročno održivo rješenje.
Zaključak je da bi usvajanje novog modela usklađivanja penzija bilo korak naprijed u osiguravanju pravičnijeg sistema, koji bi barem djelimično pratio ekonomska kretanja i troškove života. No, sve zavisi od političke volje i efikasnosti procesa donošenja zakona. Ako zakon bude usvojen na vrijeme, od 2026. godine penzioneri mogu očekivati povećanja bliža realnim potrebama. U suprotnom, ostat će vezani za postojeći sistem koji im donosi tek simbolična poboljšanja.
Konačno, pitanje penzija u FBiH nije samo ekonomsko, već i socijalno i moralno pitanje. Minimalna penzija koja iznosi manje od 600 KM jasno govori da su mnogi građani dovedeni na rub egzistencije. Stoga se od vlasti očekuje da pronađu način da ovaj problem riješe, jer dostojanstvo starijih generacija ne smije biti tema koja se svodi samo na politička obećanja i spora zakonska rješenja.
