Američke sankcije prema Naftnoj industriji Srbije (NIS) postale su centralna tema u regionu, jer se očekuje njihovo stupanje na snagu do kraja sedmice. Iako ovakav potez izaziva zabrinutost, stručnjaci naglašavaju da neće doći do ozbiljnih poremećaja na tržištu goriva u Bosni i Hercegovini niti u širem okruženju. Uprkos političkoj težini ovih sankcija, procjene pokazuju da će njihov ekonomski efekt biti ograničen i relativno podnošljiv za krajnje potrošače.
Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Republike Srpske, smatra da bi sankcije mogle pogoditi isključivo određene distributere u istočnom dijelu RS-a. Ti trgovci gorivo nabavljaju direktno iz rafinerije u Pančevu, a ako dođe do obustave, morali bi se okrenuti snabdijevanju iz Ploča. Time bi se, prema njegovim riječima, povećali troškovi transporta i logistike, ali bi i dalje bilo moguće nadomjestiti eventualni manjak od oko 15 posto, koliko NIS učestvuje u opskrbi BiH. Savić ipak naglašava da bi krajnje cijene goriva mogle porasti tek za nekoliko feninga i to samo na pojedinim benzinskim pumpama.
Dodatnu perspektivu daje energetski stručnjak iz Hrvatske Jasminko Umičević, koji ističe da će se rafinerija Pančevo u prvom periodu oslanjati na vlastite zalihe sirove nafte, dovoljne za period od 90 do 120 dana. Međutim, upozorava da dugoročno mora biti pronađeno novo rješenje za uvoz sirove nafte i derivata, jer će sankcije neminovno ograničiti poslovanje u postojećim okvirima. On podsjeća da je u suštini primarni cilj sankcija zapravo ruski Gaspromnjeft, koji stoji iza NIS-a, a ne sama kompanija u Srbiji.
Prema njegovoj procjeni, oko 90 posto potreba BiH za sirovom naftom osigurava se preko hrvatske INA-e i terminala u Pločama, što znači da je domaće tržište većinom zaštićeno od potencijalnih udara. Tek manji dio opskrbe dolazi iz Pančeva i posredstvom Gaspromnjefta, što može stvoriti određene probleme kod nekih trgovaca, ali samo ukoliko se ne prilagode i ne preusmjere nabavku. Stoga, Umičević zaključuje da na kratki i srednji rok neće biti značajnih posljedica po tržište goriva u Bosni i Hercegovini.
Ipak, politička dimenzija ostaje otvorena. Sankcije SAD-a su zamišljene kao pritisak ne samo na ekonomiju Srbije nego i na njenu vezu s ruskim energetskim sektorom. Njihov cilj jeste ograničiti finansijske i trgovinske tokove koji se, preko NIS-a i Gaspromnjefta, smatraju dijelom šire mreže ruskog utjecaja na Balkanu. Ovakav razvoj situacije otvara pitanje dugoročne energetske stabilnosti i mogućeg geopolitičkog preusmjeravanja.
Kompanija NIS je u međuvremenu saopćila da je Ministarstvo finansija SAD-a izdalo posebnu licencu, kojom je odgođeno puno stupanje sankcija na snagu do 8. oktobra 2025. godine. Time je firmi omogućeno da nastavi redovne operativne aktivnosti i održi stabilnost u snabdijevanju tržišta dok se ne pronađu alternativni pravci i modeli poslovanja.
Ako se sagledaju sve informacije, moguće posljedice sankcija mogu se sažeti kroz nekoliko ključnih tačaka:
-
Kratkoročno: Oslanjanje na postojeće zalihe i snabdijevanje iz alternativnih izvora, poput Ploča.
-
Srednjoročno: Mogućnost manjih poskupljenja goriva, ali samo u ograničenom obimu i na specifičnim lokacijama.
-
Dugoročno: Potreba Srbije da redefiniše uvoznu politiku sirove nafte i smanji zavisnost od ruskog Gaspromnjefta.
Zaključno, iako američke sankcije protiv NIS-a nose snažnu političku poruku i predstavljaju udar na energetsku povezanost Srbije s Rusijom, njihov ekonomski efekt na tržište BiH i regiona u cjelini ostat će ograničen. Stručnjaci su saglasni da postoje alternative i rezerve koje će ublažiti potencijalne poremećaje. Ipak, ova situacija ponovo pokazuje koliko su energetska sigurnost i geopolitika neraskidivo povezane, te da će naredni mjeseci biti presudni za strategije snabdijevanja i dugoročne odnose na Balkanu.
