U trenutku kada se rat u Pojasu Gaze i dalje vodi, Bijela kuća je objavila dokument koji se predstavlja kao sveobuhvatan mirovni plan Donalda Trumpa. Ovaj prijedlog sastoji se od dvadeset tačaka i, prema dostupnim informacijama, trebao bi donijeti prekid borbi, osloboditi taoce i uspostaviti prijelaznu upravu Gaze. Plan je predstavljen kao svojevrsna kombinacija humanitarnih, političkih i sigurnosnih mjera koje bi trebale stvoriti temelje za dugoročnu stabilnost, ali i otvoriti put ka budućem palestinskom samoopredjeljenju.
U centru prijedloga stoji ideja da bi Trump lično predsjedavao međunarodnim tranzicijskim tijelom za Gazu, dok bi uz njega važnu ulogu imao i Tony Blair, bivši britanski premijer. Ovo rješenje izazvalo je brojne reakcije, jer pokazuje da Washington namjerava ostati duboko uključen u procese na Bliskom istoku, i to ne samo kroz diplomatiju nego i kroz neposredno vođenje političkih struktura.
Prema nacrtu, plan počinje s naglaskom na hitnom prekidu borbi. U roku od 72 sata od izraelskog prihvatanja sporazuma predviđa se razmjena talaca i zatvorenika. Svi izraelski taoci, bilo živi ili poginuli, trebali bi biti vraćeni, dok bi Izrael, zauzvrat, pustio više od 1.900 palestinskih zatvorenika, uključujući žene i djecu. Ovaj korak zamišljen je kao početna mjera izgradnje povjerenja između strana.
Sljedeći segmenti plana fokusirani su na širu sliku. Među ključnim tačkama nalaze se:
-
Deradikalizacija Gaze i uništavanje svih vojnih i terorističkih kapaciteta.
-
Humanitarna obnova, koja uključuje obnovu bolnica, vodovoda, električne mreže, kao i ponovnu uspostavu pekara i osnovnih javnih službi.
-
Ekonomski razvoj, kroz stvaranje posebne ekonomske zone s povlaštenim carinskim uslovima, uz privlačenje međunarodnih investicija.
-
Prijelazna uprava, sastavljena od palestinskih tehničkih stručnjaka i međunarodnih eksperata, pod nadzorom novog tijela nazvanog „Odbor za mir“, na čijem čelu bi bio Trump.
-
Sigurnosne garancije, uz raspoređivanje Međunarodnih stabilizacionih snaga (ISF) koje bi sarađivale s palestinskom policijom, Jordanom i Egiptom.
Važno je istaknuti da plan eksplicitno isključuje Hamas iz buduće vlasti u Gazi. Članovi te organizacije mogli bi ili napustiti teritoriju kroz „siguran prolaz“ ili dobiti amnestiju pod uslovom da polože oružje i obavežu se na miran suživot.
Humanitarni aspekt dokumenta dodatno naglašava da niko neće biti prisiljen da napusti Gazu, dok će povratak onih koji žele otići biti slobodan. Cilj je, kako stoji u prijedlogu, ohrabriti ljude da ostanu i grade „Novu Gazu“ – prostor bez nasilja, posvećen ekonomskom razvoju i životu u miru sa susjedima.
Pitanje sigurnosti detaljno je razrađeno. Izraelske odbrambene snage (IDF) trebale bi se povlačiti fazno, predajući teritoriju međunarodnim snagama ISF-a. Na taj način Gaza bi postupno prelazila iz zone konflikta u prostor pod međunarodnim nadzorom. Konačni cilj je da Izrael ne zadrži ni okupaciju ni aneksiju Gaze, dok se ujedno sprječava povratak oružanih struktura.
U dokumentu je predviđen i međuvjerski dijalog, zamišljen kao proces promjene percepcija između Palestinaca i Izraelaca. Taj dio plana naglašava vrijednosti tolerancije, suživota i dugoročne koristi mira. Prema prijedlogu, to bi trebalo doprinijeti i pripremi uslova za moguće palestinsko samoopredjeljenje, koje se priznaje kao dugogodišnja težnja palestinskog naroda.
Posmatrajući cijeli plan, jasno se vide tri glavna pravca djelovanja:
-
Hitne mjere – oslobađanje talaca, puštanje zatvorenika i zaustavljanje borbi.
-
Srednjoročne aktivnosti – humanitarna pomoć, tranzicijska uprava, ekonomski razvoj i stabilizacione snage.
-
Dugoročni ciljevi – deradikalizacija Gaze, trajna sigurnost, međunarodne investicije i eventualni put ka palestinskoj državnosti.
Plan ostavlja otvorenim brojna pitanja – prije svega, da li će ga sve strane prihvatiti, kako će izgledati provedba na terenu i hoće li međunarodna zajednica imati snage da osigura njegovu dosljednu primjenu. No, ono što se ne može osporiti jeste da dokument predstavlja najambiciozniji pokušaj nakon dugo vremena da se Gaza istovremeno stabilizira i politički restrukturira.
U zaključku, prijedlog Bijele kuće pod vodstvom Donalda Trumpa predstavlja kombinaciju političkog, sigurnosnog i humanitarnog plana, kakav na Bliskom istoku dugo nije viđen. Naglašava se hitnost rješavanja humanitarne krize, jasno se ocrtava put demilitarizacije i otvara prostor za ekonomski preporod. Međutim, uspjeh ovog plana zavisit će od spremnosti svih uključenih strana da prihvate njegove principe. Ako bi se doista proveo, mogao bi značiti početak nove ere za Gazu – prostora oslobođenog rata i terora, s nadom za mirniji i prosperitetniji život.
