Protest protiv izraelskog premijera na Generalnoj skupštini UN-a
U posljednjim danima, svijet je svjedočio dramatičnom razvoju događaja na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, gdje je delegacija Bosne i Hercegovine napustila salu tokom obraćanja izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Ovaj potez nije bio izolovan; i diplomate drugih zemalja također su odlučile napustiti sjednicu u znak protesta protiv trenutne situacije u Gazi. Ovaj incident je izazvao brojne reakcije među političarima i analitičarima, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje se već dugo vodi rasprava o vanjskoj politici i međunarodnim odnosima.
Osnovne motive iza ovog poteza treba istražiti u kontekstu trenutne humanitarne krize u Gazi. Naime, prema podacima Human Rights Watch, broj poginulih u sukobima od oktobra 2023. godine premašuje 65.000, uključujući veliki broj žena i djece, što je izazvalo globalne osude i proteste. Ovaj kontekst dodatno pojašnjava reakciju Bosne i Hercegovine, koja je odabrala da se distancira od izraelske politike kroz ovaj simboličan čin. Ovakvi postupci, iako mogu izgledati kao izolovani incident, mogu imati duboke reperkusije na percepciju i reputaciju BiH u međunarodnoj zajednici.
Reakcije na protest
Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, jasno je izrazila svoje nezadovoljstvo ovim potezom. Na društvenim mrežama, posebno na platformi X (bivši Twitter), istaknula je: “Ko je ovlastio Stalnu misiju BiH pri UN da njena delegacija napusti salu Generalne skupštine UN tokom govora izraelskog premijera?” Ovaj komentar ukazuje na njen stav da je odluka o napuštanju sjednice bila neodgovorna i jednostrana, te da ne odražava stavove svih građana Bosne i Hercegovine. Cvijanović ističe da je ovakav potez mogao dodatno podijeliti ionako fragile etničke odnose u zemlji.
Na njenu kritiku, Zlatko Lagumdžija, vođa Stalne misije BiH pri UN, odgovorio je da je odluka o napuštanju sjednice donesena u skladu s moralnim i etičkim načelima. Njegov stav da je potrebno pokazati solidarnost s Palestincima, posebno u trenutnim okolnostima, može se smatrati hrabrim, ali također otvara pitanja o tome koliko je ova odluka zaista reprezentativna za sve građane BiH. Ovakvi postupci mogu dodatno produbiti etničke podjele unutar BiH, što je posebno zabrinjavajuće u trenutnim okolnostima kada je potrebna jedinstvena reakcija.
Utjecaj na regionalnu politiku
Potez BiH na Generalnoj skupštini može imati dalekosežne posljedice po regionalnu politiku i međunarodne odnose. Mnogi analitičari smatraju da ovakvi gestovi solidarnosti sa Palestincima mogu utjecati na percepciju Bosne i Hercegovine u međunarodnoj zajednici. Dok neki vide protest kao izraz moralne odgovornosti, drugi ga smatraju rizičnim potezom koji može dodatno zakomplicirati odnose sa zemljama koje podržavaju Izrael. U tom kontekstu, važno je razumjeti da Bosna i Hercegovina ima vrlo osjetljivu geopolitičku poziciju, a svaki ovakav potez može utjecati na njene bilateralne odnose s ključnim zemljama u regiji.
Osim toga, ovaj incident je otvorio i pitanje kako Bosna i Hercegovina vodi svoju vanjsku politiku. Mnogi se pitaju da li trenutni diplomatski predstavnici zaista predstavljaju interese svih građana ili se oslanjaju na političke stavove određenih grupacija. U zemlji koja je još uvijek pogođena ratnim naslijeđem i etničkim podjelama, ovakvi potezi mogu biti veoma osjetljivi i potencijalno destabilizirajući. Da bi se izbjegli daljnji sukobi, ključno je da se osigura da vanjska politika BiH bude inkluzivna i zastupa interese svih njenih građana, bez obzira na etničku pripadnost.
Zaključak i budućnost
Kao što se može primijetiti, incident na Generalnoj skupštini UN-a nije samo još jedan trenutak u međunarodnoj politici, već predstavlja vrhunac dubljih tenzija unutar Bosne i Hercegovine i njezinih diplomatskih predstava.
Kako se situacija u Gazi nastavlja razvijati, tako će i pritisak na bosanske političare rasti da zauzmu jasne stavove, ne samo prema ovom konfliktu, već i prema svojoj unutrašnjoj politici.
BiH će morati pronaći način da uskladi unutrašnje razlike i predstavi jedinstven glas na međunarodnoj sceni, ako želi da zadrži kredibilitet i relevantnost u svijetu koji je sve više polarizovan.
Uz to, Bosna i Hercegovina bi trebala iskoristiti ovu priliku da preispita svoju vanjsku politiku i pronađe strategije koje će omogućiti da se izbjegnu budući sukobi među etničkim grupama. To može uključivati jačanje dijaloga između različitih političkih aktera, kao i angažovanje civilnog društva u oblikovanju vanjske politike.
Samo kroz inkluzivan pristup Bosna i Hercegovina može izgraditi stabilniju budućnost i zadržati svoju poziciju unutar međunarodnih organizacija.
