Privremeno finansiranje institucija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
U recentnim razvojem događaja, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, na čelu sa ministrom Srđanom Amidžićem iz SNSD-a, donijelo je značajnu odluku koja ima široke implikacije na funkcionisanje državnih institucija. U periodu od oktobra do decembra 2023. godine, institucije će raditi na osnovu privremenog finansiranja. Ova mjera dolazi kao rezultat nedostatka dogovora o usvajanju Budžeta BiH za 2025. godinu, što dodatno komplikuje administrativne procese i izaziva nesigurnost unutar državnog aparata.
Privremeno finansiranje omogućava institucijama da nastave sa svojim operacijama i izvršavanjem zakonskih obaveza, čak i kada se suočavaju sa nedostatkom odobrenih sredstava. Prema novoj instrukciji, institucije će dobiti sredstva u iznosu od 338.850 KM, što predstavlja otprilike četvrtinu ukupno planiranih budžetskih sredstava za 2024. godinu. Ova sredstva su ključna za održavanje osnovnih funkcija državnih institucija, uključujući isplatu plata, tekuće troškove i realizaciju projekata koji su već započeti.
Raspodjela sredstava i procedura za višegodišnje projekte
U okviru nove instrukcije, uspostavljene su detaljne procedure za raspodjelu sredstava među budžetskim korisnicima. Ovaj dokument također se bavi načinom realizacije višegodišnjih projekata i posebnih programa, kao i odgovornostima svih aktera uključenih u sprovođenje ovih mjera.
Transparentnost i odgovornost su od suštinskog značaja za upravljanje budžetom, posebno u turbulentnim političkim vremenima. Na primjer, institucije će biti obavezne da redovno izvještavaju o korištenju sredstava, čime se stvara dodatni nivo kontrole i nadzora.
Politički kontekst i izazovi u donošenju budžeta
Politička situacija u Bosni i Hercegovini dodatno zakomplicira proces usvajanja budžeta. Posljednja prilika za usvajanje budžeta bila je prije nekoliko dana, ali rasprava nije održana jer ključni predlagači, uključujući članove Predsjedništva BiH i ministre zadužene za finansije, nisu bili prisutni.
Ova situacija jasno ukazuje na duboke razlike između političkih stranaka, što otežava postizanje konsenzusa. Na primjer, iz Republike Srpske, predstavnici su izrazili nezadovoljstvo predloženim budžetom, ocjenjujući ga kao nezakonit i neustavan.
Ove tvrdnje reflektuju složenu političku strukturu i izazove sa kojima se suočava država pri donošenju ključnih odluka. Također, postoji zabrinutost da bi neusvajanje budžeta moglo poslužiti kao izgovor za optuživanje jednog od entiteta, poput RS-a, za blokadu rada državnih institucija, što bi moglo dodatno pogoršati već napetu situaciju.
Posljedice trenutne situacije i budući koraci
Neuspjeh u usvajanju budžeta mogao bi imati ozbiljne posljedice po funkcionalnost državnih institucija. Mnoge usluge koje se pružaju građanima mogle bi biti ugrožene, uključujući obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu. U tom smislu, ključni akteri moraju hitno pokrenuti dijalog kako bi pronašli rješenja za postojeće prepreke.
Na primjer, uključivanje nevladinog sektora i predstavnika civilnog društva u proces donošenja odluka moglo bi pružiti dodatne perspektive i pomoći u prevazilaženju trenutne političke krize.
Osim toga, važno je da javnost bude informisana o svim promjenama i odlukama koje se donose, kao i o njihovim potencijalnim posljedicama. Transparentnost u upravljanju finansijama i budžetom, kao i odgovornost političkih lidera, trebaju biti prioritet kako bi se održala stabilnost i povjerenje građana u institucije države.
Razvijanje povjerenja između građana i vlasti ključno je za stabilnost i razvoj Bosne i Hercegovine.
U zaključku, privremeno finansiranje predstavlja hitnu mjeru koja je neophodna za održavanje osnovnih funkcija državnih institucija u Bosni i Hercegovini. Ipak, dugoročno rješenje zahtijeva konstruktivan dijalog između svih političkih aktera i društvenih grupa, kao i odlučnost da se prevaziđu postojeće podjele.
Samo tako će Bosna i Hercegovina moći ostvariti stabilnu i prosperitetnu budućnost.
