Crno tržište estetske medicine u Bosni i Hercegovini: Opasne posljedice i neodgovornost
U posljednje vrijeme, Bosna i Hercegovina postaje sve više fokusirana na oblast estetske medicine, no nažalost, mnogi postupci se izvode u neprihvatljivim uslovima i bez potrebnih dozvola. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) nedavno je objavio dubinsku analizu koja se bavi ovim problemom, ukazujući na alarmantne slučajeve korištenja neregistrovanih botoksa i neprofesionalnog izvođenja estetskih zahvata. Jedna od najzvučnijih priča potekla je od 47-godišnje Azre, koja je pretrpjela ozbiljne posljedice nakon što je podvrgnuta estetskom tretmanu od strane nestručnog ljekara.
Prema izvorima iz CIN-a, Azra je došla u kontakt sa dr. Ismailom Siručićem, stomatologom i maksilofacijalnim hirurgom, koji je bez potrebnih licenci i dozvola obavljao estetske procedure. Nakon primanja botoksa, Azrino lice je bilo toliko otečeno da je postala neprepoznatljiva, a oči su joj se zatvorile, što je zahtijevalo hitnu medicinsku pomoć. Ovaj slučaj nije izolovan, već predstavlja širu sliku problema sa estetskom medicinom u Bosni i Hercegovini. Veliki broj pacijenata, poput Azre, suočava se sa sličnim problemima, što je alarmantno za društvo koje se sve više okreće ovoj vrsti tretmana.
Prikaz neodgovornosti u praksi estetske medicine
Azra je, prema izjavama novinara, bila potpuno nesvjesna da dr. Siručić nema dozvolu za obavljanje estetskih zahvata. Naivno je vjerovala u njegov profesionalizam, što dodatno ukazuje na potrebu za edukacijom potrošača o rizicima i pravima koja imaju prilikom odlaska na estetske tretmane. Od trenutka kada je zakazala svoj prvi tretman u maju 2024, do trenutka kada je doživjela ozbiljne komplikacije, Azra je prošla kroz tri različita tretmana u razmaku od nekoliko mjeseci, ne znajući da su korišteni neregistrovani proizvodi. Ova situacija potvrđuje potrebu za većom transparentnošću i odgovornosti u ovom sektoru.
Estetska medicina mora biti regulisana i pod nadzorom relevantnih institucija. U ovom slučaju, dr. Siručić nije imao odobrenje Ministarstva zdravstva za izvođenje estetskih tretmana, a nije imao ni licencu od svog poslodavca, Doma zdravlja Kantona Sarajevo. Ovo otvara pitanje o odgovornosti zdravstvenih institucija koje ne nadziru rad svojih uposlenika i ne provode potrebne mjere zaštite pacijenata. Nažalost, takvih slučajeva je sve više, a pacijenti su često prepušteni sami sebi, što ukazuje na ozbiljne propuste unutar zdravstvenog sistema.
Utjecaj društvenih mreža i potražnja za estetskim zahvatima
U današnje vrijeme, društvene mreže igraju ključnu ulogu u oblikovanju percepcije o estetskoj medicini. Mnogi mladi ljudi dobijaju informacije i inspiraciju za estetske zahvate putem platformi poput Instagrama i TikToka, gdje se često promovišu nerealni standardi ljepote. Ova pojava dovodi do sve veće potražnje za brzim i jeftinim rješenjima, što dodatno otežava situaciju i otvara vrata neodgovornim praktičarima. Nažalost, veliki broj mladih ljudi nije svjestan ozbiljnosti potencijalnih rizika, što dodatno pogoršava stanje u ovoj oblasti.
Nažalost, u potrazi za savršenstvom, mnogi pacijenti ne provjeravaju akreditacije svojih ljekara, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih rizika. U slučaju Azre, ona nije dobila račun za svoje tretmane, što je još jedan znak nelojalne prakse. Ovo predstavlja ne samo kršenje zakona, već i potencijalno ugrožava zdravlje i sigurnost pacijenata. Društvene mreže trebaju postati izvor pouzdanih informacija, a ne platforma za širenje dezinformacija i neodgovornih praksi.
Zaštita pacijenata i potreba za regulativom
U cilju zaštite pacijenata, neophodno je da se uspostavi jasna regulativa koja će nadzirati rad estetskih praktičara. To uključuje stroge kriterije za obavljanje estetskih zahvata, kao i obavezne edukacione programe za ljekare i medicinske osoblje koje se bavi ovim poljem.
Također, od suštinskog značaja je uvođenje mehanizama za prijavu nepravilnosti i zloupotreba, kako bi se pacijentima omogućilo da se zaštite od neodgovornih ljekara. Regulativa bi trebala obuhvatiti i obavezne inspekcijske nadzore koji bi se vršili redovno, kako bi se osigurala sigurnost pacijenata.
U slučaju Azre, njene posljedice su ozbiljne i dugotrajne. Iako se dr. Siručić brani tvrdnjama da nije bio odgovoran za njene probleme, jasno je da je potrebno hitno djelovanje kako bi se zaštitili svi budući pacijenti od sličnih situacija. Edukacija pacijenata i jačanje zakonskih regulativa ključni su koraci ka stvaranju sigurnijeg okruženja u estetskoj medicini u Bosni i Hercegovini. Također, potrošači moraju biti svjesni svojih prava i mogućnosti, jer je informisanost prvi korak ka zaštiti od potencijalno opasnih situacija.
