Tragične posljedice sukoba u Gazi: Broj mrtvih i povrijeđenih
U posljednjim godinama, sukobi između Izraela i Gaze postali su sve intenzivniji, stvarajući duboke rane u društvu i ljudima koji žive u tom području. Prema informacijama koje je iznio bivši zapovjednik izraelske vojske, Herzi Halevi, rat koji se vodi u Gazi od 7. oktobra 2023. godine donio je strašne posljedice za lokalno stanovništvo. Halevi je potvrdio da je više od 200.000 Palestinaca ubijeno ili povrijeđeno, što dodatno ukazuje na ozbiljnost humanitarne krize koja se odvija. Ove brojke nisu samo statistički podaci; one predstavljaju stvarne ljudske sudbine, porodice koje su izgubile voljene, i zajednice koje su uništene.
Ove procjene dovode u pitanje dosadašnje tvrdnje izraelskih dužnosnika, koji su često odbacivali cifre koje dolaze iz Ministarstva zdravstva Gaze, smatrajući ih propagandom Hamasa. Međutim, međunarodne humanitarne agencije, poput Amnesty International i Human Rights Watch, prepoznaju te podatke kao pouzdane i vjerodostojne. Ova situacija otvara nova pitanja o transparentnosti ratnih izvještaja i etici u vojnim operacijama, te ukazuje na potrebu za nezavisnim međunarodnim istragama i praćenjem situacije na terenu.
Halevi je, govoreći na sastanku u južnom Izraelu, naglasio da je u ratu ubijeno ili povrijeđeno više od 10% stanovništva Gaze, što uključuje više od 64.718 ubijenih i 163.859 povrijeđenih prema podacima ministarstva. Ove brojke ne uzimaju u obzir samo vojnike, već i civile, što dodatno komplikuje sliku o stanju na terenu. Strahuje se da je broj mrtvih daleko veći, jer brojna tijela leže zatrpana pod ruševinama zgrada koje su uništene tokom sukoba. Prema nekim izvještajima, u nekoliko slučajeva, ljudske sudbine su ostale nepoznate mjesecima zbog neprovođenja adekvatnih izvještaja i nedostatka resursa za pretragu.
Sukobi su se intenzivirali 7. oktobra 2023. godine kada je Hamas izveo napad u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi, među kojima je bilo 815 izraelskih i stranih civila. Ovaj incident označio je početak novog kruga nasilja i eskalacije koja se nastavila tokom narednih dana. Halevi je istaknuo da sukob nije “nježan rat” i da su izraelske snage od samog početka delovale bez ograničenja, što ukazuje na prirodu i strategiju vojne intervencije koju su odabrali. Ova eskalacija nasilja dovela je do povlačenja mnogih stranih ambasada i organizacija iz regije, ostavljajući lokalno stanovništvo bez potrebne podrške.
Bivši zapovjednik izraelske vojske također je naglasio da su vojne operacije, kako je rekao, bile vođene bez pravnih savjeta koji bi mogli ograničiti njihov rad. Negirao je da je pravni savjet imao bilo kakav utjecaj na odluke koje su donošene tokom sukoba. “Nijednom me niko nije ograničio”, izjavio je Halevi, čime sugerira da se vojne strategije donose s fokusom na taktičke ciljeve, a ne nužno na međunarodne pravne norme. Ovo otvara dodatna pitanja o odgovornosti i etici ratovanja, kao i o pravima civila u sukobima, s obzirom na to da se u mnogim slučajevima ne poštuju osnovna ljudska prava i humanitarni zakoni.
Ova situacija nije samo humanitarna kriza, već i pravno pitanje koje se postavlja na međunarodnoj sceni. Advocati za ljudska prava, kao što je Michael Sfard, ukazuju na to da izjave poput Halevijevih potvrđuju tezu da pravni savjetnici služe kao “gumeni pečati”, što implicira da se njihovi savjeti često mogu prihvatiti ili odbaciti u zavisnosti od vojnih potreba. Ova percepcija može imati dugoročne posljedice po međunarodne odnose i povjerenje u institucije koje su zadužene za održavanje mira.
U svakom ratu, stradanje nevinih civila ostaje najveći gubitak. Sa svakim danom rata, ljudske sudbine se razaraju, a porodice gube svoje voljene. Ova tragedija se mora shvatiti kao poziv na smanjenje nasilja i pronalaženje trajnog rešenja koje će omogućiti miran suživot među narodima u tom regionu. Potrebno je više međunarodnog pritiska kako bi se obezbijedila humanitarna pomoć i pravna zaštita za sve pogođene strane u ovom teškom sukobu. Osim toga, ključno je da se razgovara o mogućim rješenjima koja uključuju dijalog između zaraćenih strana, kako bi se izgradila osnova za postizanje trajnog mira i stabilnosti.
Hayat.ba
