Netanyahu i Odbacivanje Palestinske Države: Kontroverzni Planovi na Zapadnoj Obali
Premijer Izraela, Benjamin Netanyahu, nedavno je izazvao veliku pažnju i osude svjetske javnosti izjavivši da nikada neće biti palestinske države. Ova izjava, koja je došla tokom ceremonije potpisivanja sporazuma o nastavku kontroverznog projekta izgradnje naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, dodatno komplicira već napetu situaciju u ovom regionu. Netanyahu je izričito izjavio: “Nikada neće biti palestinske države. Ovo mjesto je naše”, što jasno ukazuje na čvrstu poziciju izraelske vlasti prema palestinskom pitanju. Ova izjava nije samo politička retorika; ona odražava duboko ukorijenjene stavove mnogih u izraelskom društvu.
U okviru ovog projekta, planira se izgradnja hiljada novih stambenih jedinica u naselju Maale Adumim, koje se nalazi na strateški važnoj lokaciji između Jerusalima i drugih važnih izraelskih teritorija. Historijski, ovaj region je bio poprište mnogih sukoba, a izgradnja naselja u E1, koja obuhvata oko 12 kvadratnih kilometara zemljišta, predstavlja korak dalje ka stvaranju fizikalnih prepreka za moguću buduću palestinsku državu. Naime, Izrael već dugi niz godina ima ambicije da gradi naselja na ovom području, a međunarodna zajednica je više puta izražavala zabrinutost. Ova odluka dolazi nakon što je prethodno bilo mnogo međunarodnog protivljenja i pritiska na Izrael da obustavi takve projekte koji bi mogli dodatno otežati mogućnost buduće palestinske države.
Projekat E1 dobio je konačno odobrenje od strane komisije za planiranje Ministarstva odbrane Izraela, uprkos oštrim kritikama. Ovaj potez se smatra posebno kontroverznim jer bi mogao podijeliti Zapadnu obalu na dva dijela, te odsjeći Istočni Jerusalem od ostatka palestinskih teritorija. Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, upozorio je da bi ova odluka mogla predstavljati “egzistencijalnu prijetnju” za budućnost palestinske države i mir u regiji. Ova izjava se ne može shvatiti olako, jer ukazuje na potencijalne posljedice koje bi mogle uključivati povećanje nasilja i sukoba, ne samo na lokalnom nivou, već i na međunarodnom planu.
U ovom kontekstu, važno je napomenuti kako su izraelski nacionalistički lideri, uključujući ministra finansija Bezalela Smotricha, otvoreno izrazili svoje protivljenje ideji o postojanju palestinske države. Smotrich je nedavno izjavio da se palestinska država “briše sa stola”, naglašavajući kako će izraelska vlada nastaviti sa svojim planovima gradnje naselja bez obzira na međunarodne reakcije. Njegove riječi otkrivaju duboko ukorijenjene predrasude i strahove koji postoje unutar izraelskog društva, a koje bi mogle dodatno isprovocirati eskalaciju nasilja i napetosti u već ionako pogođenoj regiji. Ovakvo ponašanje vlasti izaziva zabrinutost među nevladinim organizacijama koje se bore za ljudska prava.
Ova situacija ima i političke reperkusije na međunarodnom planu. Izrael se suočava s potencijalnom izolacijom, jer su neki zapadni saveznici počeli razmatrati priznanje palestinske države na Generalnoj skupštini UN-a. Među njima su Velika Britanija i Francuska, koje su najavile da bi mogle donijeti ovu odluku ako Izrael ne pristane na prekid vatre u Pojasu Gaze. Ova prijetnja dodatno povećava pritisak na Netanyahuovu vladu, koja se suočava s kritikama zbog svoje politike prema Palestincima. Osim toga, na međunarodnom planu, mnogi analitičari vjeruju da bi ovakvi potezi mogli izazvati promjene u podršci Izraelu, osobito među zemljama koje tradicionalno podržavaju izraelsku politiku.
Izraelska nevladina organizacija Mir sada upozorava da bi infrastrukturni radovi u području E1 mogli početi u roku od nekoliko mjeseci, a izgradnja stanova u roku od godine dana. Njihovi stručnjaci smatraju da je plan E1 “smrtonosan” za budućnost Izraela i za bilo kakvu šansu za postizanje mirnog rješenja koje bi uključivalo postojanje dvije države. Ovaj projekt ne predstavlja samo pitanje fizičkog prostora, već i simbolički izazov izraelskom društvu i njegovom identitetu. Na Zapadnoj obali živi oko tri miliona Palestinaca, zajedno sa oko pola miliona izraelskih doseljenika, a sukob se čini sve težim i složenijim, sa jasnim posljedicama po život običnih ljudi koji žive u toj regiji.
U svjetlu ovih dešavanja, jasno je da je rješenje o dvije države, koje se već decenijama smatra osnovom za mirno rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba, u ozbiljnoj opasnosti. S obzirom na sve veće nedostatke u dijalogu i povjerenju među stranama, budućnost regije izgleda neizvjesno. Ove tenzije ne utiču samo na političke elite, već i na svakodnevni život ljudi koji trpe posljedice ovih odluka. Bez obzira na trenutne političke tenzije, važno je naglasiti da mir i stabilnost u ovom dijelu svijeta zavise od sposobnosti svih strana da se vrate za pregovarački stol i postignu održivo rješenje. S obzirom na kompleksnost situacije, međunarodna zajednica mora igrati aktivniju ulogu, kako bi se izbjeglo dalje pogoršanje sukoba i osigurao miran suživot među narodima koji dijele ovu zemlju.
Hayat.ba
