Mirovinski sistem u Federaciji Bosne i Hercegovine: Analiza i izazovi
Prema podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne skrbi, prosječne mirovine u Federaciji Bosne i Hercegovine tokom 2023. godine pokazale su značajne varijacije koje oslikavaju stanje u mirovinskom sistemu. Prosječna mirovina za 40 godina radnog staža iznosila je 1.008 KM, dok je prosječna samostalna starosna mirovina iznosila 802 KM. Ove brojke ukazuju na to kako su mirovine u velikoj mjeri zavisne od dužine radnog staža i drugih faktora poput visine plaće. Na primjer, zaposleni sa višim plaćama često imaju i veće penzije, dok radnici sa minimalnim primanjima mogu očekivati znatno niže iznose nakon odlaska u penziju.
Odnos mirovina i prosječne plaće
U istom periodu, prosječna plaća u Federaciji BiH iznosila je 1.373 KM. Na osnovu ovih informacija možemo izračunati kako mirovine pokrivaju prosječnu plaću. Mirovina sa 40 godina staža pokriva 73,42% prosječne plaće, dok samostalna starosna mirovina pokriva samo 58,41%. Ove brojke su ključne za razumijevanje adekvatnosti mirovinskog sistema i njegovog utjecaja na životni standard umirovljenika. U poređenju sa evropskim standardima, gdje mnoge države omogućavaju mirovine koje pokrivaju više od 80% prosječne plaće, situacija u Federaciji BiH može se smatrati zabrinjavajućom.
Vrste mirovina i njihova isplata
Federalno ministarstvo također naglašava da su invalidske i obiteljske mirovine često među najnižim, zbog kraćeg radnog staža i dodatnih umanjenja. Prosječna invalidska mirovina iznosi 573,53 KM. Obiteljske mirovine za udovce ili udovice su dodatno umanjene za 10% od iznosa starosne mirovine, što dodatno naglašava potrebu za reformom ovog sistema.
Naime, mnogi korisnici invalidskih mirovina, koji su često u teškoj situaciji, suočavaju se s izazovima u svakodnevnom životu. Stoga, ova vrsta mirovine zahtijeva poseban tretman i unapređenje kako bi se poboljšali životni uslovi onih koji su najviše pogođeni.
Razmjerne mirovine i njihovi izazovi
Tu su i razmjerne mirovine, koje se obračunavaju samo na dio staža u Federaciji BiH, često rezultirajući znatno nižim iznosima. Ove mirovine prosječno iznose samo 250 KM, što može stvoriti značajne poteškoće za korisnike koji su radili u više država.
Ovaj segment korisnika često se suočava s izazovima u osiguravanju osnovnih životnih potreba, što dodatno naglašava potrebu za sistemskim rješenjima. Na primjer, radnici koji su proveli dio svog radnog vijeka u inostranstvu često se suočavaju s različitim pravilima i procedurama koje otežavaju ostvarivanje prava na punu mirovinu.
Bez adekvatne reforme, ovi radnici mogu ostati bez osnovnih sredstava za život nakon odlaska u penziju.
Podsticanje kasnijeg odlaska u mirovinu
Jedan od dugoročnih ciljeva zakona o MIO FBiH jeste poticanje kasnijeg odlaska u mirovinu. Za svaki mjesec koji osiguranik provede u osiguranju nakon navršene 65. godine, mirovina se uvećava za 0,166666% ili 2% godišnje.
Na primjer, ako neko ode u penziju sa 65 godina i 5 mjeseci, njegova mirovina se povećava za 0,83% u odnosu na standardni iznos. Ovaj mehanizam može imati značajan utjecaj na finansijsku sigurnost umirovljenika, jer im omogućava da produže svoje radno angažovanje i time poboljšaju svoje buduće mirovine.
U ovom kontekstu, važno je stvoriti svest među radnicima o benefitima ostanka na poslu duže, kako bi se izbegli potencijalni problemi u starosti.
Zaključak: Ključni faktori održivosti mirovinskog sistema
Zaključak koji se može izvesti iz analize trenutnog stanja mirovinskog sistema u Federaciji BiH jeste da veći radni staž i stabilne visoke plaće direktno utiču na iznos mirovine.
Kako bi se osigurao održivost sistema i poboljšao životni standard umirovljenika, ključno je da se osiguranici potiču da ostanu duže u radnom odnosu i ostvaruju veći broj godina staža. Trenutni omjer mirovina u odnosu na plaće, koji iznosi 73,4% za puni staž, predstavlja izazov koji zahtijeva ozbiljna razmatranja i reforme.
Također, potrebno je uvažiti i specifične potrebe različitih kategorija korisnika, kao što su invalidske i obiteljske mirovine, te razmjerne mirovine, čije su isplate često ispod životnog minimuma.
U ovom kontekstu, potrebno je razmotriti mogućnosti za unapređenje mirovinskog sistema kako bi se osigurala bolja budućnost za sve umirovljenike. Reformiranje zakonskih okvira, unapređenje radnih prava i povećanje svesti o važnosti štednje za starost su koraci koji bi mogli pomoći u stvaranju održivijeg i pravednijeg mirovinskog sistema. Osim toga, važno je raditi na jačanju ekonomske stabilnosti i rasta kako bi se mogli osigurati veći iznosi mirovina u budućnosti, što bi direktno uticalo na kvalitetu života starijih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine.
