Usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima: Nova era za privredu Federacije BiH
Usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine predstavlja značajan korak ka modernizaciji i unapređenju fiskalnog sistema ovog entiteta. Ova promjena ne dolazi samo kao reakcija na rastuće fiskalne izazove s kojima se suočava privreda, već i kao prilika za stvaranje boljih ekonomskih prilika za poslodavce i građane. Predloženi zakon, koji je dobio gotovo jednoglasnu podršku među delegatima, ima za cilj da rastereti teret koji poslodavci snose kroz visoke stope doprinosa, čime se otvaraju vrata novim mogućnostima za razvoj i investicije.
Ključne odredbe novog zakona
Jedna od najznačajnijih promjena uvodenih ovim zakonom jeste smanjenje zbirne stope doprinosa sa 41,5% na 36%. Ovo smanjenje od pet i po indeksnih poena predstavlja značajne olakšice za poslodavce, ali i za radnike. Konkretno, doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje smanjit će se za 3,5 indeksnih poena, dok će doprinos za zdravstveno osiguranje biti smanjen za 2 indeksna poena. Ove promjene su od vitalnog značaja s obzirom na to da poslodavci već osjećaju pritisak zbog povećanih troškova rada, a novi zakon može značajno rasteretiti poslovanje i omogućiti veće investicije u ljudske resurse.
Uticaj odluke o minimalnoj plaći
Dodatna dimenzija ovim promjenama je odluka o iznosu minimalne plaće koja je stupila na snagu početkom 2025. godine. Ova odluka, koja je izazvala određene kontroverze, dodatno je opteretila poslodavce, s obzirom na to da mnogi smatraju da je donesena bez dovoljno konsultacija i analiza. Primjerice, vlasnici malih i srednjih preduzeća ističu kako će povećanje minimalne plaće dovesti do dodatnog opterećenja, što može rezultirati smanjenjem broja zaposlenih ili čak zatvaranjem nekih firmi. Ovaj kontekst dodatno naglašava potrebu za reformama u fiskalnom sistemu, koje bi trebale da obezbijede stabilnost i predvidljivost poslovanja, a istovremeno podrže radnike koji se bore da obezbijede svoje osnovne potrebe.
Politički konsenzus i podrška
Usvajanje zakona je uslijedilo nakon žustre debate među delegatima, pri čemu su različiti politički stavovi često oblikovali diskusiju. Iako su mnogi delegati izrazili podršku zakonu, neki su kritikovali način na koji je aktuelna vlast donosila odluke.
Posebno su predstavnici bošnjačkog naroda ukazivali na neadekvatne konsultacije prilikom donošenja odluka, ali su, uprkos tome, odlučili podržati zakon. Ova odluka je primjer političke pragmatike, gdje su delegati procijenili da je zakon od vitalnog značaja za privredu, naglašavajući važnost “glasa s terena” koji dolazi od poslodavaca.
Ovakva situacija može se smatrati pozitivnim pomakom u političkoj kulturi, gdje se usaglašavanje oko važnih ekonomskih pitanja može smatrati prioritetom, unatoč postojećim političkim nesuglasicama.
Šire posljedice na ekonomiju
Očekuje se da će smanjenje opterećenja doprinosima pozitivno uticati na ekonomiju Federacije BiH. Ova mjera može dovesti do povećanja formalnog zapošljavanja, budući da se smanjuje razlika između bruto i neto troška rada. Time se stvara bolja poslovna klima koja može privući više domaćih i stranih investicija.
Na primjer, kompanije koje planiraju proširiti svoje poslovanje sada imaju priliku da to učine bez straha od dodatnog opterećenja kroz visoke doprinose. Također, očekuje se veća fiskalna disciplina kroz transparentnije upravljanje doprinosima, što će dodatno ojačati stabilnost ekonomskog sistema.
Ovaj pristup može rezultirati i povećanjem državnih prihoda dugoročno, jer će veći broj zaposlenih doprinositi raznim fondovima.
Izazovi implementacije i budućnost fiskalnih reformi
Ipak, postavlja se pitanje kako će se nadomjestiti gubitak prihoda u budžetima različitih fondova, posebno Penzijsko-invalidskog i zdravstvenog, koji se velikim dijelom finansiraju iz doprinosa. Ovim se otvara prostor za diskusiju o alternativnim izvorima prihoda i mogućnostima reforme postojećih sistema.
Na primjer, vlasti bi mogle razmotriti povećanje efikasnosti u prikupljanju poreza, ili čak implementirati nove porezne mjere koje bi nadomjestile gubitke. Stoga je ključno pratiti implementaciju ovog zakona i njegove efekte na tržište rada.
Samo kroz adekvatne fiskalne bilanse i analize učinaka na privredu moguće je osigurati dugoročnu održivost ovih reformi, a time i ekonomski rast koji svi očekujemo.
U zaključku, usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predstavlja značajan iskorak ka unapređenju fiskalnog sistema i pružanju podrške realnom sektoru. Kako bi ove promjene imale trajne efekte, potrebno je implementirati dodatne mjere koje uključuju digitalizaciju poreznog sistema, smanjenje administrativnih barijera i jačanje inspekcijskog nadzora. Samo na taj način moguće je osigurati da fiskalno rasterećenje bude održivo i korisno za cjelokupno društvo. Stvaranjem stabilnijeg i predvidljivijeg poslovnog okruženja, Federacija BiH može postati atraktivnija destinacija za investitore, čime se stvara mogućnost za dalji ekonomski razvoj, rast i prosperitet.
