Političke napetosti u Bosni i Hercegovini: Ajanovićeva upozorenja
U svjetlu sve intenzivnijih političkih tenzija u Bosni i Hercegovini, javnost je šokirana izjavama Mirnesa Ajanovića, predsjednika Bosanske stranke (BOSS) i pravnika po struci. Tokom gostovanja u popularnoj emisiji „Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem“, Ajanović je iznio niz zabrinjavajućih tvrdnji koje su izazvale brojne reakcije i komentare u društvu. Njegova izlaganja su obuhvatila teme koje se tiču de facto otcjepljenja Republike Srpske, kao i navode o potencijalnim tajnim planovima za podjelu države, o kojima, kako tvrdi, nadležni šute. Ove izjave dolaze u trenutku kada je Bosna i Hercegovina suočena s brojnim izazovima, uključujući ekonomske probleme, etničke tenzije i političku nestabilnost, što dodatno produbljuje krizu povjerenja među građanima.
Ajanović je od samog početka izlaganja naglasio da je Bosna i Hercegovina već faktički podijeljena. Prema njegovim riječima, Republika Srpska je prestala djelovati u okviru ustavno-pravnog poretka zemlje. „RS se de facto otcijepila“, istakao je, dodajući da građani već mjesecima osjećaju teške posljedice tog prekida odnosa s entitetom. Poput mnogih analitičara, Ajanović smatra da su politički akteri, posebno iz stranaka kao što su Trojka i SDA, previše pasivni i čekaju „da neko drugi riješi situaciju“, čime samo produbljuju krizu. U tom kontekstu, Ajanović naglašava kako je potrebna aktivna uloga građana i političara, jer pasivnost može dovesti do nepredvidivih posljedica.
U ovom kontekstu, Ajanović je iznio provokativne tvrdnje, sugerirajući da „nekom treba rat“. Njegovo upozorenje o mogućem oružanom sukobu ne može se ignorisati, jer bi to moglo izazvati šire destabilizacije u zemlji. Iako je naglasio da svako pozivanje na rat mora biti strogo kažnjavano kroz krivičnu odgovornost, njegovo izlaganje je otvorilo vrata za ozbiljne diskusije o sigurnosnim pitanjima u Bosni i Hercegovini. Naime, u posljednje vrijeme, zemlja se suočava s rastućim nasiljem, ekstremizmom i radikalizacijom, što dodatno potkrepljuje Ajanovićeve tvrdnje o mogućem sukobu. U tom smislu, mnogi analitičari upozoravaju na potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se spriječila eskalacija nasilja.
Još jedan ključni element Ajanovićevog izlaganja bilo je pitanje tajnih planova za podjelu BiH. Posebno je istakao ministra odbrane BiH, Zukana Heleza, za kojeg tvrdi da je svjestan postojanja mapa koje bi mogle prikazati moguće podjele teritorije. „Ako su takve karte stvarno u opticaju – to je ozbiljno krivično pitanje“, izjavio je Ajanović, dodajući da je Helez bio dužan odmah prijaviti te informacije nadležnim institucijama. Njegovo ćutanje, smatra Ajanović, može se protumačiti kao saučesništvo u potencijalnom scenariju podjele države, što dodatno produbljuje krizu povjerenja u institucije. Ova tvrdnja ukazuje na veoma ozbiljne implikacije po stabilnost zemlje jer insinuira da postoje akteri koji rade na razbijanju državnog suvereniteta bez znanja javnosti.
Ajanović se direktno obratio Helezu, postavljajući ključna pitanja: „Ko je izradio karte podjele? Gdje se one nalaze? Zašto nisu predane institucijama pravne države?“ Njegov ton bio je alarmantan, naglašavajući da se stvari odvijaju ispod površine dok politički vrhovi ne reagiraju na adekvatan način. Ova izlaganja dovode u pitanje i moralnu odgovornost političkih vođa, a Ajanović poziva građane i medije da ne ostanu nijemi pred, kako je nazvao, najvećom prijetnjom opstanku suverene i jedinstvene BiH od kraja rata. U tom smislu, Ajanović poziva na formiranje široke koalicije snaga koje će se suprotstaviti bilo kakvim separatističkim težnjama i radikalnim idejama koje bi mogle destabilizirati zemlju.
U zaključku, Ajanovićevo pojavljivanje u javnosti otvara niz ozbiljnih tema i pitanja koja se tiču legitimiteta i autoriteta entitetskih vlasti. Njegove tvrdnje ukazuju na ozbiljan institucionalni vakuum i nedostatak povjerenja u političke i pravne mehanizme. Čini se da su unutrašnji problemi BiH na ivici da prerastu u vanrednu sigurnosnu krizu, što bi moglo imati dalekosežne posljedice po mir i stabilnost u zemlji. Ajanovićev narativ, prožet pravnom analizom i političkim aktivizmom, ukazuje na njegovu zabrinutost da institucije ne reaguju na potencijalne pokušaje narušavanja teritorijalnog integriteta zemlje. Ovaj aspekt njegove analize postavlja pitanja o tome koliko su institucije zaista nezavisne i sposobne da zaštite interese države i njenih građana.
Ajanovićevi pozivi na odgovornost jasno ukazuju na potrebu za jačanjem povjerenja u pravne institucije koje bi trebale djelovati preventivno, a ne reaktivno. U vremenu kada se političke tenzije povećavaju, njegovo izlaganje predstavlja važan podstrek za dublju debatu o stanju u zemlji. Ukoliko institucije ne djeluju, upozorava Ajanović, društvo bi moglo postati talac neodgovornih planova i šutnje onih koji su zakonom obavezani da reaguju. Ovaj apel za odgovornost ne odnosi se samo na političke vođe, već i na širu javnost koja mora biti aktivna u očuvanju državnog suvereniteta.
U tom smislu, Ajanovićeve tvrdnje bi trebale biti signal za alarm svim članovima društva, uključujući medije, nevladine organizacije, akademsku zajednicu i građane, da preuzmu aktivniju ulogu u zaštiti ustavnog poretka i očuvanju mira. Umjesto da prepuštaju sudbinu zemlje političkim kalkulacijama i pasivnosti, neophodno je zatražiti transparentnost, institucionalnu odgovornost i jasan stav protiv svakog oblika separatizma. Samo tako može se osigurati suverenitet BiH i njen put ka stabilnosti i istinskom demokratskom razvoju u interesu svih njenih građana. Potrebno je stvoriti platformu za dijalog i saradnju među različitim etničkim grupama, kako bi se izgradio zajednički identitet i osigurao miran suživot koji će biti temelj budućih generacija.
