Napetosti u istočnoj Europi rastu dok Litva, članica NATO saveza, intenzivno priprema svoju granicu s Rusijom i Bjelorusijom za eventualni vojni sukob. Vlada je predstavila ambiciozan plan izgradnje odbrambene linije dugu 48 kilometara, koja uključuje minska polja, fortifikacije i mostove spremne za rušenje u slučaju invazije. Ovaj potez Litve dio je šire inicijative baltičkih država i Poljske da pojačaju granice i odvrate Rusiju od razmatranja napada na teritorij NATO članica.
Planirana odbrambena linija neće biti jednostavna fizička prepreka, već kompleksan sustav slojevitih utvrda koji omogućava kontrolu kretanja neprijateljskih snaga i povećava efikasnost obrane. Cilj nije spriječiti invaziju jednim udarcem, već usporiti svaki kopneni napad i “kanalizirati” protivnika u zone gdje bi odbrambene snage imale stratešku prednost.
Tri baltičke države – Estonija, Latvija i Litva, uz podršku Poljske – već nekoliko mjeseci provode radove na svojim granicama. Ti radovi uključuju nadogradnju postojećih metalnih ograda dodatnim preprekama, fortifikacijama i inženjerskim sustavima inspiriranim ukrajinskim modelima obrane od ruskih napada. Kada bude dovršena, baltička odbrambena linija protezat će se od ruskog eksklava Kalinjingrada na zapadu do ušća rijeke Narve na istoku.
Glavne karakteristike litvanskog odbrambenog plana uključuju:
-
Tri ešalona odbrane – prvi, najbliži granici, sastoji se od protutenkovskog rova, nasipa, linija zmajevih zuba i minska polja te pješačkih uporišta; drugi i treći ešalon nalaze se dublje u teritoriju i sadrže dodatne linije pješačkih uporišta, mostove spremne za rušenje i planirane zone sječe stabala duž pristupnih cesta.
-
Inženjerski punktovi i prepreke – 27 punktova s opremom za “protu-mobilnost”, uključujući bodljikavu žicu, betonske barikade, protutenkovske barijere poznate kao ‘ježevi’ i betonske piramide.
-
Modernizacija vojne opreme – naručeno je 44 borbenih tenkova Leopard 2A8 iz Njemačke, protutenkovske rakete Spike LR2 iz Izraela u vrijednosti od 6 miliona eura, te obnovljene zalihe topničkih granata kalibra 155 mm.
Pored toga, Litva je nedavno naručila protutenkovske mine vrijedne 10 miliona eura, uz ranije ugovore o kupovini 85.000 mina u ukupnoj vrijednosti od 50 miliona eura. Ove pripreme ukazuju na ozbiljnost prijetnje i namjeru zemlje da u slučaju napada maksimalno oteža protivniku napredovanje.
Ukupna vojna sposobnost Litve uključuje oko 23.000 profesionalnih vojnika i dodatnih 104.000 rezervista. Odbrambeni budžet povećan je na 5,5 posto BDP-a, što je jedan od najviših u NATO-u, naglašavajući predanost zemlje jačanju sigurnosti i otpornosti na potencijalne prijetnje.
U razradi plana posebna pažnja posvećena je zaštiti ključnog urbanog centra – glavnog grada Vilniusa, udaljenog 32 kilometra od granice s Bjelorusijom. Složene linije obrane, uključujući nasipe, minska polja i mostove spremne za rušenje, osiguravaju da neprijatelj ne može brzo prodrijeti prema urbanim središtima. Dodatno, planirane su mjere kontrole pristupnih puteva i prepreke za oklopne sustave, što dodatno povećava otpornost teritorija.
Litvanski plan je povremeno uspoređivan s Maginotovom linijom, koju je Francuska postavila prije Drugog svjetskog rata. Međutim, vojni analitičari naglašavaju da je ova usporedba netočna jer se ne radi o jedinstvenoj liniji, već o slojevitom i fleksibilnom sustavu obrane koji omogućava prilagodbu i reagiranje na kretanje neprijatelja, umjesto da služi kao statična prepreka.
Zaključno, aktivnosti Litve i ostalih baltičkih država predstavljaju jasnu poruku odvraćanja Kremlju i demonstraciju spremnosti NATO članica da zaštite svoje teritorije. Slojevita odbrambena linija, modernizirana oprema, minska polja i inženjerske prepreke ukazuju na ozbiljnu i strateški promišljenu obranu. Ove mjere nisu samo tehničke prirode, već i simbolički signal da su zemlje baltičkog regiona spremne za sve scenarije i ozbiljno shvataju svoju ulogu u sigurnosti istočne Europe.
