U najnovijim događajima u Bosni i Hercegovini, skandal vezan za novinarku Natašu Zubac-Miljanović i službenice Granične policije BiH, Sanju Kriještorac i Andreu Mujkić, otvorio je ozbiljna pitanja o transparentnosti pravosudnih institucija. Prema informacijama portala Istraga.ba, Tužilaštvo BiH, pod rukovodstvom državnog tužioca Džermina Pašića i tužiteljice Sanite Imamović, namjerno je prikrilo od Suda BiH činjenicu da je dokument MUP-a Republike Srpske, zbog kojeg je novinarka uhapšena, prethodno skinuo oznaku tajnosti. Bez te oznake dokument više ne predstavlja “tajni podatak”, što automatski dovodi u pitanje postojanje krivičnog djela “odavanje tajnih podataka”.
Skandal je započeo kada je novinarka Zubac-Miljanović u julu 2025. godine poslala mail Ambasadi Njemačke u kojem je kritikovala rad policijskih i pravosudnih institucija u BiH, uz priloženu fotografiju dokumenta MUP-a RS. Taj dokument, koji je ranije nosio oznaku “Interno”, trebao je biti tajni podatak prema Tužilaštvu BiH, no MUP RS je još prošle godine, na prijedlog tužioca Pašića, uklonio oznaku tajnosti. Ovu ključnu informaciju Tužilaštvo BiH namjerno skriva kako bi Sud BiH mogao odrediti mjere zabrane protiv novinarke i službenica Granične policije.
Danas će pred Sudom BiH biti održano ročište na kojem će se razmatrati mjere zabrane za sve tri osumnjičene. Tužiteljica Imamović predložila je:
-
Za novinarku Natašu Zubac-Miljanović:
-
zabranu kontakta sa svjedocima u ovom postupku,
-
zabranu putovanja,
-
obavezno javljanje u policiju.
-
-
Za službenice Granične policije BiH:
-
zabranu kontakta sa svjedocima,
-
zabranu putovanja,
-
obavezno javljanje u policiju,
-
zabranu obavljanja poslova u Graničnoj policiji BiH.
-
Ako Sud prihvati prijedlog Tužilaštva, novinarki bi to predstavljalo presedan u bh. pravosuđu, jer bi se temeljem mjera zabrane otvorila mogućnost procesuiranja svih novinara u BiH koji objavljuju povjerljive informacije. Osnovni preduslov za mjere zabrane je utvrđenje postojanja osnovane sumnje, što u ovom slučaju Tužilaštvo želi prikazati iako dokument više nije tajan.
Podsjetimo, novinarka je 7. avgusta uhapšena od strane pripadnika Granične policije BiH, a pretres njene kuće obavljen je na osnovu usmene naredbe Suda BiH. Tužiteljica nije obavijestila sutkinju za prethodni postupak, Tatjanu Kosović, da je meta akcije novinarka. Tužilaštvo tvrdi da je Zubac-Miljanović počinila krivično djelo odavanje službene tajne, jer je poslala mail sa spornim dokumentom stranim ambasadama.
Predmet istrage formiran je nakon što je Ambasada Njemačke proslijedila “sporni mail” Graničnoj policiji, koja je potom obavijestila Tužilaštvo BiH. Upravo tužiteljica Imamović preuzela je predmet, pod direktnom kontrolom Pašića, čiji su poslovni postupci ranije bili predmet kritika novinarke.
U središtu spornog dokumenta nalaze se izvještaji MUP-a RS od 10. maja 2023. godine, koji opisuju veze graničnog policajca iz Trebinja Nemanje Nogoštića sa pripadnicima Škaljarskog klana, vođenog od strane Sani Al Murde. Prepiske koje je objavila Istraga.ba potvrđuju da je Nogoštić slao podatke o prelascima granice članova porodice Radoja Zvicera, vođe Kavačkog klana. Novinarka je više puta zahtijevala od tužioca Pašića da procesuira Nogoštića, ali je istraga preusmjerena na nju i graničarke, a ne na stvarne počinitelje kriminalnih radnji.
Čak i da su službenice fotografisale i dostavile dijelove izvještaja Zubac-Miljanović, krivično djelo ne postoji jer je dokument izgubio oznaku “Interno” prije nego što je fotografisan. Unatoč tome, Tužilaštvo BiH sakriva ove činjenice od Suda i odbrane osumnjičenih. Dokazi o skidanju oznake tajnosti nalaze se kod tužioca Pašića, tužiteljice Imamović i njihovog saradnika Davora Kneževića, čiji je brat zaposlen u Graničnoj policiji i kandidat za unapređenje.
Zaključno, slučaj ilustrira ozbiljne probleme u bh. pravosuđu i medijskim slobodama. Skrivanje ključnih dokaza i usmjeravanje istrage protiv novinara i poštenih službenika Granične policije predstavlja opasnu praksu, koja ugrožava integritet sistema i stvara presedane koji mogu ugroziti slobodu informiranja u Bosni i Hercegovini.
