U posljednjim danima političke scene u Bosni i Hercegovini došlo je do značajnog preokreta u entitetu Republika Srpska, koji je izazvao ne samo političku pažnju, već i medijsku reakciju. Milorad Dodik, dosadašnji predsjednik entiteta, suočio se s pravosnažnom odlukom Centralne izborne komisije (CIK) BiH koja mu je oduzela mandat. Ova odluka je izazvala neobičnu reakciju režimskih medija u Banjoj Luci, koji su tradicionalno bili u službi Dodikove političke platforme.
Naime, Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) i novinska agencija Srna, koji su do sada Dodika redovno predstavljali kao “predsjednika Republike Srpske”, sada su počeli koristiti znatno neutralniji i neodređeni termin – jednostavno “predsjednik”. Ova promjena u terminologiji može izgledati sitnom, ali nosi sa sobom jasnu političku poruku. Mediji ne pojašnjavaju na šta se konkretno odnosi ta titula – da li je u pitanju funkcija u stranci ili neki drugi kontekst – ostavljajući prostor za različite interpretacije i spekulacije.
Trenutno, Dodik obnaša samo funkciju predsjednika SNSD-a, svoje političke stranke, ali više nema zakonski potvrđen status predsjednika entiteta. Ponašanje RTRS-a i Srne može se tumačiti kao pokušaj da se održi iluzija da Dodik i dalje ima institucionalnu moć, u skladu sa njegovom nedavnom retorikom kojom odbija priznati odluku CIK-a.
Odluka CIK-a BiH, koja je sada postala pravosnažna, jasno definiše da je Dodik od 18. augusta prestao obnašati funkciju predsjednika Republike Srpske. Ovo je dodatno potvrđeno odlukom Suda Bosne i Hercegovine, koji je odbio žalbu njegovog pravnog tima. Uz gubitak mandata, Dodiku je prethodno izrečena i zabrana obavljanja javnih političkih funkcija u trajanju od šest godina, što predstavlja ozbiljan udarac njegovoj političkoj karijeri i utjecaju u entitetu.
U vezi s daljnjim političkim koracima, CIK BiH je zakonski obavezan da u roku od 90 dana organizuje prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. Ovaj rok označava početak nove faze političke dinamike u entitetu, gdje se očekuje da politički akteri i javnost prilagode novu situaciju i planiraju daljnje korake.
Ključni aspekti trenutne situacije mogu se sumirati kroz nekoliko tačaka:
-
Promjena medijskog narativa – RTRS i Srna mijenjaju način predstavljanja Dodika, što odražava politički pritisak i prilagođavanje novoj realnosti.
-
Gubitak funkcije – Dodik više ne obnaša funkciju predsjednika RS, čime se gubi njegova institucionalna moć.
-
Zabrana političkih funkcija – izrečena zabrana obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina znatno ograničava njegovu političku aktivnost.
-
Obaveza CIK-a – u roku od 90 dana moraju se raspisati prijevremeni izbori, što otvara prostor za promjene u političkom vodstvu.
Ovaj niz događaja jasno pokazuje kako institucionalni mehanizmi u Bosni i Hercegovini funkcionišu u skladu sa zakonima i odlukama nadležnih tijela. Reakcija medija pod kontrolom vlasti odražava napetost između realnog političkog stanja i pokušaja očuvanja percepcije moći pojedinih političkih figura. Pored toga, situacija naglašava važnost nezavisnosti institucija i njihove uloge u održavanju demokratskog procesa, posebno u entitetima sa snažnom političkom polarizacijom.
Zaključno, događaji u Banjoj Luci predstavljaju ključni moment u politici Republike Srpske. Medijska taktika, odluke CIK-a i sudska praksa kombinuju se da preusmjere politički tok, dok se očekuje kako će se unutar naredna tri mjeseca odvijati pripreme za prijevremene izbore. Politički akteri, građani i međunarodna zajednica pažljivo prate razvoj situacije, jer posljedice ovih odluka mogu oblikovati budućnost entiteta i dinamiku političkog pejzaža u Bosni i Hercegovini.
