Politička situacija Hrvata u Bosni i Hercegovini: Prilika za vraćanje prava

U posljednje vrijeme, politička scena u Bosni i Hercegovini (BiH) prolazi kroz značajne promjene koje su otvorile novu priliku za Hrvate da se fokusiraju na ostvarivanje svojih prava. Željana Zovko, europarlamentarka iz Hrvatske, izjavila je da trenutna situacija predstavlja “povijesnu priliku” za Hrvate da se vrate na pozicije koje su im garantovane u Daytonskom sporazumu. Prema njenim riječima, posljednje političke promjene su dovele do marginalizacije Hrvata, što se mora ispraviti kako bi se osiguralo ravnopravan položaj svih konstitutivnih naroda u BiH. U ovom kontekstu, važno je razumjeti složenost političkih odnosa unutar BiH, kao i međunarodne utjecaje koji oblikuju trenutnu situaciju.

Promjene u političkom okviru BiH

Politički kontekst u BiH se značajno izmijenio u posljednjih nekoliko godina. Zovko ukazuje na to da su nove okolnosti stvorile mogućnost za obnovu dijaloga o pravima Hrvata. “Sada je pravi trenutak da Hrvati iskorače i traže svoja prava”, naglašava Zovko, dodajući da su ranije promjene u političkom okviru dovele do situacije u kojoj su Hrvati postali marginalizirani. Ova duga borba za ravnopravnost zasniva se na nezadovoljstvu zbog nedostatka adekvatnog predstavljanja Hrvata unutar političkih struktura u BiH, što se može ilustrirati nedavnom krizom u vezi s formiranjem vlasti na razini Federacije BiH, gdje su Hrvati često isključeni iz ključnih odluka.

Uloga Američke administracije

Tijekom svojih sastanaka s predstavnicima nove američke administracije, Zovko je ukazala na važnost **lobiranja** i **strateškog pristupa** u cilju zaštite prava Hrvata. Ona ističe da američka administracija pokazuje spremnost za “resetiranje” svoje politike prema BiH, što može otvoriti vrata za povratak na rješenja iz Daytonskog sporazuma. “Bez američke podrške, teško će se ostvariti značajna pomoć BiH”, rekla je Zovko, ističući ključnu ulogu koju Sjedinjene Američke Države igraju u ovom procesu.

Ova promjena u američkoj politici može imati dalekosežne posljedice za Hrvate u BiH, s obzirom na to da su Sjedinjene Američke Države do sada bile jedan od glavnih medijatora u političkim pregovorima i reformama. Američka podrška mogla bi otvoriti mogućnosti za implementaciju reformi koje će omogućiti ravnopravnije predstavljanje Hrvata, a takođe bi mogla podstaknuti i druge međunarodne aktere, poput Evropske unije, da se aktivnije uključe u rješavanje ovog problema.

Pitanje Izbornog zakona

Osim toga, Zovko je istakla da je neophodno ponovo otvoriti pitanje **Izbornog zakona**, koji je značajno doprinio marginalizaciji Hrvata u BiH. Prema njenom mišljenju, izmjene ovog zakona su dovele do situacije u kojoj se Hrvati ne mogu adekvatno predstavljati unutar političkog sistema. “Trebamo aktivno raditi na reformama koje će omogućiti ravnotežu između svih konstitutivnih naroda”, naglašava Zovko, dodajući da je ovo ključno za postizanje stabilnosti i prosperiteta u BiH. Izborni zakon BiH, koji je postao predmet rasprava i nesuglasica, često se smatra preprekom za ravnopravan položaj Hrvata u političkom životu zemlje. Naime, trenutna pravila često favorizuju određene političke stranke ili etničke grupe, čime se Hrvati marginaliziraju unutar političkog sistema. Zovko poziva na hitne izmjene koje bi omogućile da se osigura da svaki konstitutivni narod ima pravo na izbor svojih predstavnika, što bi doprinijelo većoj političkoj stabilnosti i povjerenju među narodima.

Kritika trenutnog narativa

Zovko je također komentarisala narativ koji je u posljednjim godinama postojao u vezi s prijelazom iz daytonske u bruxellesku fazu Bosne i Hercegovine. Ona smatra da je to bila “ljevičarska propaganda” koja nije imala čvrste temelje. Prema njenim riječima, nijedna promjena u okviru političkog sistema, niti proces integracije u Evropsku uniju ne bi trebali ugroziti prava Hrvata kao konstitutivnog naroda. Ova izjava dodatno naglašava njenu posvećenost očuvanju prava Hrvata u BiH i ukazuje na potrebu za novim pristupom u rješavanju pitanja ravnopravnosti. Ovakva kritika ukazuje na dublje nesuglasice unutar bh. društva, gdje se često vodi rasprava o identitetima i pravima konstitutivnih naroda. Potrebno je preispitati trenutne narative i pristupe kako bi se došlo do rješenja koja će biti pravedna za sve. S obzirom na to da je cijela regija podložna brojnim vanjskim pritiscima, važno je da Hrvati u BiH pronađu svoje mjesto u ovom strateškom okviru i da se bore za svoja prava.

Međunarodni angažman i budućnost Hrvata u BiH

U kontekstu međunarodnog angažmana, Zovko je ukazala na velike izazove s kojima se suočavaju organizacije kao što su OHR i UN, te je izrazila zabrinutost da SAD preispituje svoju podršku ovim tijelima. “Smatram da bez podrške SAD-a više neće biti moguće ostvariti značajan napredak u BiH”, rekla je. Ona poziva sve političke aktere u BiH da sjednu za stol i dogovore ustavne reforme koje bi omogućile ravnotežu između svih konstitutivnih naroda. Ovaj poziv na dijalog i saradnju je ključan za budućnost Hrvata u BiH. Neophodno je da se stvori platforma za razgovor koja uključuje sve strane, kako bi se pronašla održiva rješenja. Uloga međunarodnih organizacija ostaje važna, ali je jednako važno da domaći politički akteri preuzmu odgovornost i aktivno rade na reformama koje će unaprijediti situaciju. Samo kroz zajednički angažman i otvoren dijalog moguće je stvoriti stabilnu i pravednu budućnost za sve konstitutivne narode u BiH.

Zaključak: Ključ za stabilnost i ravnopravnost

Na kraju, Željana Zovko naglašava da je povratak na temelje Daytonskog sporazuma i ravnopravnost Hrvata ključ za stabilnost u BiH. Prema njenom mišljenju, postoji prilika za aktivnu akciju kako bi se vratili na političke pozicije koje su bile osigurane prije izmjena koje su dovele do trenutne situacije. Ovaj proces zahtijeva usmjeravanje političkog dijaloga prema postizanju ravnoteže i poštivanja prava svih naroda u BiH, što bi dugoročno dovelo do stabilnosti i prosperiteta. Samo kroz zajednički rad i dijalog, Hrvati u BiH mogu osigurati svoja prava i doprinositi izgradnji stabilne budućnosti za sve narode u zemlji. Važno je da Hrvati, zajedno s drugim narodima u BiH, shvate da su njihova prava i interesi međusobno povezani. Stoga je nužno da se svi akteri, kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu, uključe u proces koji će omogućiti jaču, stabilniju i pravedniju BiH. U tom smislu, Željana Zovko i drugi lideri moraju nastaviti da se bore za prava Hrvata, ali i raditi na izgradnji mostova između naroda kako bi se osiguralo trajno rješenje za sve izazove koji stoje pred ovom kompleksnom i raznolikom zemljom.