Incidenci prijetnji povratnicima u Bosni i Hercegovini: Izazovi i rješenja
Na području opštine Foča, 6. marta, dogodio se incident koji je ponovno ukazao na ozbiljne probleme s kojima se suočavaju povratnici u Bosni i Hercegovini. Povratnika M.Č., bošnjačke nacionalnosti, napale su nepoznate osobe koje su mu iznosile prijetnje s ozbiljnim sadržajem, izgovarajući prijetnje da će „sve poklati“. Ovaj slučaj je izazvao veliku zabrinutost među lokalnim zajednicama, a posebno među povratnicima koji su se nakon rata vratili u svoje domove. Incident je izazvao pažnju i Duške Jurišić, zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice, koja je putem društvenih mreža pokušala skrenuti pažnju na ozbiljnost situacije.
Prema informacijama koje je Jurišić podijelila, povratnik je odmah nakon incidenta obavijestio svoje poznanike, koji su prijavili prijetnje policiji. U cilju zaštite vlastite sigurnosti, M.Č. se povukao i sklonio kod članova svoje porodice. Jurišić je naglasila da je razgovarala s njim te da je obavijestila nadležne institucije o ovoj situaciji. Iz Tužilaštva su već zatražili od Policijske uprave Foča da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se osigurala sigurnost povratnika, što je od suštinskog značaja za povratničku zajednicu i širu lokalnu zajednicu.
Važnost sigurnosti povratnika
Osjećaj sigurnosti među povratnicima je ključno pitanje koje se mora adresirati kako bi se osigurao održiv povratak ljudi u svoje domove. Jurišić je ukazala na to da je potrebno pojačati zaštitu kroz podršku policijskih snaga i lokalnih vlasti. Njihova proaktivnost je od vitalnog značaja, jer samo kroz zajedničke napore možemo osigurati sigurno okruženje za sve građane. U ovom kontekstu, načelnik opštine Foča, Milan Vukadinović, i predsjednik Skupštine opštine, Nikola Vasiljević, imaju ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti povratnika, a njihova odgovornost postaje još veća u svjetlu ovakvih incidenata.
Povratnici, poput M.Č., suočavaju se s brojnim izazovima prilikom pokušaja ponovnog uspostavljanja života u bivšim ratnim područjima. Pored prijetnji, oni se suočavaju s netrpeljivošću i preprekama koje otežavaju njihov svakodnevni život. Na primjer, povratnici često izvještavaju o slučajevima diskriminacije prilikom zapošljavanja, gdje im se radne dozvole ne odobravaju ili im se nudi niža plata zbog njihove etničke pripadnosti. Ovakva situacija ne samo da ugrožava njihovu finansijsku sigurnost, već i psihološko stanje, jer se osjećaju marginalizovanim unutar vlastite zajednice. Ove tenzije se često manifestuju kroz nasilje, koje dodatno otežava proces pomirenja.
Politička stabilnost i sigurnost svih građana
Jurišić je također naglasila kako politička stabilnost ima direktan utjecaj na sigurnost svih građana, posebno povratnika. U zemlji gdje su tenzije visoke, osiguranje javnog reda i mira postaje izazov koji zahtijeva aktivno uključivanje svih nivoa vlasti. Uloga lokalnih vlasti, policijskih tijela, ali i nevladinih organizacija, od suštinskog je značaja za unapređenje sigurnosne situacije i poticanje povjerenja među različitim etničkim grupama. U tom smislu, važno je da se uspostave dijalozi između različitih zajednica kako bi se prevazišle predrasude i izgradilo povjerenje.
U ovom trenutku, ključno je da se odgovori na prijetnje i nasilje prema povratnicima odvijaju brzo i koordinirano kako bi se spriječila dalja eskalacija nasilja. Odgovornost vlasti da reaguju na ovakve situacije nije samo pravna, već i moralna. S obzirom na to da su povratnici često meta napada, njihova sigurnost bi trebala biti prioritet svih vlasti. Samo snažan odgovor na nasilje može doprinijeti jačanju povjerenja među zajednicama i raditi na pomirenju. S druge strane, u slučaju da vlasti ne reaguju adekvatno, osjećaj nesigurnosti među povratnicima može dovesti do povećanja migracija prema drugim zemljama, što dodatno destabilizira region.
Potrebna institucionalna podrška i edukacija
Osiguravanje sigurnosti povratnika ne može biti postignuto samo kroz policijske mjere. Potrebna je sveobuhvatna podrška koja uključuje edukaciju, pomirenje i jačanje demokratskih institucija. Policija, kao ključni akter, mora surađivati s nevladinim organizacijama i međunarodnim institucijama kako bi se stvorilo sigurno okruženje za sve građane, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost. Ovakvi incidenti ne smiju ostati bez odgovora i trebaju poslužiti kao signal za poduzimanje daljnjih mjera u cilju jačanja institucionalne podrške povratnicima. Na primjer, programi obuke za policijske snage o pitanjima ljudskih prava i etničkih manjina mogu pomoći u smanjenju netrpeljivosti i poboljšanju međusobnog povjerenja.
U zaključku, Bosna i Hercegovina se suočava s nizom izazova kada je riječ o povratničkim zajednicama. Ovaj incident u Foči nije samo još jedan slučaj prijetnji, već simptom dubljih problema u društvu. Potrebna su hitna i sveobuhvatna rješenja koja će omogućiti sigurno i stabilno okruženje za sve građane, te doprinijeti dugoročnom miru i pomirenju u zemlji. Samo kroz kolektivne napore možemo stvoriti budućnost u kojoj će svi građani moći živjeti bez straha, a povratnici će se osjećati dobrodošlima u svojim domovima. To su izazovi koji ne mogu biti prepušteni slučaju, već zahtijevaju angažman cijelog društva, uključujući i međunarodnu zajednicu.
