U svjetlu najnovijih geopolitičkih dešavanja, ključni lideri Evropske unije uputili su zajedničku i nedvosmislenu poruku dvojici najuticajnijih svjetskih političkih aktera – Donaldu Trumpu i Vladimiru Putinu. Njihov stav je jasan: samo Ukrajina ima pravo odlučivati o svojoj teritoriji, a međunarodne granice se ne mogu i ne smiju mijenjati silom. Ova poruka predstavlja odgovor na nedavni sastanak Trumpa i Putina na Aljasci, koji nije rezultirao konkretnim mirovnim ishodom, već je otvorio dodatna pitanja o budućem razvoju situacije u Ukrajini.
Zajedničku izjavu potpisali su istaknuti evropski lideri: Emmanuel Macron, Giorgia Meloni, Friedrich Merz, Keir Starmer, Alexander Stubb, Donald Tusk, Charles Michel i Ursula von der Leyen. U dokumentu se prvo izražava oprezna podrška naporima bivšeg američkog predsjednika, uz naglašavanje da se rješenje sukoba ne može donijeti bez uključivanja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
U tekstu se posebno ističu sljedeći aspekti:
-
Priznanje Trumpovih inicijativa: Lideri EU pozdravljaju njegovu želju da doprinese okončanju rata, ali istovremeno podcrtavaju da je mir moguć samo uz saglasnost i prisustvo ukrajinskog rukovodstva.
-
Podrška trilateralnom pristupu: Evropski lideri su izrazili spremnost da učestvuju u budućem trilateralnom samitu zajedno s Trumpom i Zelenskim, naglašavajući važnost evropske uključenosti u mirovne pregovore.
-
Nepovredivost ukrajinske teritorije: Posebno se naglašava da je isključivo pravo Ukrajine da odlučuje o svojim granicama, te da Rusija nema nikakvo pravo veta nad njenim pristupom EU i NATO-u.
U izjavi se također navodi da Ukrajina mora imati čvrste sigurnosne garancije kako bi bila u stanju efikasno se braniti i očuvati svoj suverenitet i teritorijalni integritet. Pritom se izražava podrška Trumpovoj izjavi da su Sjedinjene Američke Države spremne pružiti te garancije, a dodatno se navodi i da postoji “koalicija voljnih” koja želi aktivno učestvovati u obezbjeđivanju sigurnosne podrške Ukrajini.
U vezi s tim, evropski lideri jasno su poručili da:
-
Ukrajinske oružane snage ne smiju biti ograničene u svom djelovanju.
-
Niti jedna treća zemlja, uključujući Rusiju, ne može spriječiti vojnu, političku ili ekonomsku saradnju Ukrajine s drugim državama.
-
Svi mirovni napori moraju poštovati međunarodno pravo i teritorijalni suverenitet.
Takođe se ističe da će podrška Ukrajini ostati kontinuirana i snažna, a da će EU nastaviti djelovati u nekoliko smjerova:
-
Povećanje vojne i humanitarne pomoći Ukrajini.
-
Jačanje ekonomskih sankcija protiv Rusije kako bi se oslabila njena ratna ekonomija.
-
Diplomatski pritisak s ciljem postizanja pravednog i održivog mirovnog sporazuma.
„Dok god se krvoproliće u Ukrajini nastavlja, mi nećemo popustiti,“ navodi se u izjavi. „Nastavit ćemo s pritiscima na Kremlj i tražiti rješenje koje osigurava stabilnost Ukrajine, ali i Evrope u cjelini.“
Ova poruka dolazi u delikatnom trenutku – sastanak Trumpa i Putina nije rezultirao nikakvim konkretnim dogovorom, ali je izazvao zabrinutost među evropskim saveznicima da bi potencijalni mirovni proces mogao zaobići ukrajinske interese. Lideri EU jasno stavljaju do znanja da nijedna mirovna inicijativa ne može uspjeti ako ne uključuje Ukrajinu kao ravnopravnog partnera.
Osim političkih aspekata, evropski lideri su podcrtali i stratešku važnost Ukrajine za budućnost kontinenta. Njena stabilnost i suverenitet smatraju se ključnim za očuvanje šireg evropskog poretka, te je dodatno naglašeno da nijedna odluka ne može biti donijeta bez punog uvažavanja ukrajinskih interesa.
U konačnici, ova zajednička izjava predstavlja snažan signal međunarodnoj zajednici da Evropa ostaje jedinstvena i odlučna u podršci Ukrajini. Uprkos različitim političkim nijansama unutar EU, oko pitanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine postoji čvrst konsenzus. Lideri EU poručuju da su spremni sarađivati s bilo kojim svjetskim liderom, uključujući i Trumpa, ali samo pod uslovom da rješenja budu zasnovana na pravdi, međunarodnom pravu i volji ukrajinskog naroda.
U ovom istorijskom trenutku, Evropa jasno artikuliše svoju poziciju: nema pravde bez pravde za Ukrajinu, i nema mira bez ukrajinskog učešća u njegovom oblikovanju.
Ovaj snažan i koordinisan istup evropskih lidera šalje poruku i šire od same situacije u Ukrajini – jasno poručuje da se međunarodni poredak zasnovan na pravu i poštovanju suvereniteta ne smije potkopavati političkim trgovinama ili jednostranim dogovorima. Evropa se pozicionira kao stub stabilnosti i principijelnosti u vremenu globalne nesigurnosti, svjesna da način na koji se okonča rat u Ukrajini neće samo oblikovati budućnost jedne države, već i definirati granice prihvatljivog ponašanja u međunarodnoj areni za decenije koje dolaze.
