Situacija u Izraelu i pojasu Gaze ulazi u novu, napetu fazu, dok se politički i vojni vrh zemlje ne može usuglasiti oko strategije. Premijer Benjamin Netanyahu našao se pod snažnim pritiskom s više strana – od međunarodne zajednice, dijela izraelske javnosti, pa sve do vlastitih koalicijskih partnera. Uprkos brojnim upozorenjima i apelima na obustavu borbi, Netanyahu ostaje pri odluci o sveobuhvatnoj ofanzivi, iako se u vojnim i političkim krugovima postavljaju ozbiljna pitanja o njenoj izvedivosti i posljedicama.
Uvodno je važno naglasiti da je prošlog vikenda Izrael dodatno zaoštrio odnose s međunarodnim akterima nakon što je u jednom od napada poginulo pet zaposlenika Al Jazeere, uključujući novinara Anasa al-Sharifa. Taj čin dodatno je pojačao osudu stranih vlada i organizacija.
Razlike u stavovima unutar Izraela
Kada je Netanyahu najavio plan za potpuno zauzimanje pojasa Gaze, reakcije su bile podijeljene:
-
Izraelska vojska (IDF) procjenjuje da je plan izuzetno rizičan, ne samo za vlastite snage nego i za taoce koje drži Hamas.
-
Ultranacionalističke stranke smatraju da plan nije dovoljno radikalan te pozivaju na “potpuno uništenje Gaze”.
-
Dio javnosti u Izraelu radije bi vidio postizanje dogovora o oslobađanju talaca, pa čak i uz velike ustupke.
-
Međunarodna zajednica – pod pritiskom vlastitih građana i suočena s humanitarnom krizom u Gazi – poziva na hitan prekid borbi.
Netanyahu, svjestan da mu je politička stabilnost ugrožena, nastoji zadržati podršku krajnje desnih stranaka kako ne bi izgubio većinu u Knessetu, gdje trenutno njegova koalicija ima 60 od 120 zastupnika.
Političke tenzije i manevri
Ministar financija Bezalel Smotrich nedavno je javno izrazio nepovjerenje u premijera, optužujući ga za odugovlačenje i izbjegavanje donošenja ključnih odluka. Umjesto da ga smijeni, Netanyahu je odlučio zadržati Smotricha u vladi – svjestan da mu je njegova podrška nužna kako bi izbjegao nove izbore.
Prema nekim analizama, napadi Smotricha na premijera mogu biti dio šire političke strategije, osmišljene da ga pozicioniraju još desnije od Netanyahua i pridobiju nove birače u slučaju prijevremenih izbora. Međutim, ni sam Smotrich ne želi napustiti vladu jer bi njegova stranka, prema anketama, teško prešla izborni prag.
Vojni planovi i logistički izazovi
Prema Netanyahuovim riječima, 70-75% teritorije Gaze već je pod izraelskom vojnom kontrolom. Preostala dva glavna uporišta Hamasa su:
-
Grad Gaza
-
Kampovi u području al-Mawasi (humanitarna zona)
IDF ima zadatak da ih “demontira”. Međutim, vojni planeri suočeni su s nizom izazova:
-
Humanitarne i diplomatske prepreke, uključujući moguće bojkote određenih država.
-
Sigurnost talaca, koja onemogućava direktne napade na područja gdje se oni nalaze.
-
Održavanje borbene spremnosti tenkova, oklopnih vozila i zaliha municije.
-
Iscrpljenost rezervista, mobiliziranih više puta od oktobra 2023.
Procjenjuje se da bi do kraja novembra pozive za mobilizaciju moglo primiti čak 430.000 rezervista, a rok koji je Netanyahu postavio za potpuno zauzimanje Gaze je 7. oktobar ove godine. Ipak, početak kopnene ofanzive vjerovatno neće uslijediti prije kraja augusta.
Kritike i međunarodni pritisci
Bivši šef izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, Giora Eiland, tvrdi da vlada nema jasnu i koherentnu vojnu strategiju. Odluku kabineta o Gazi opisao je kao nejasnu, sugerirajući da ni sami ministri nisu sigurni što je točno dogovoreno.
U međuvremenu, međunarodne reakcije su sve oštrije:
-
Velika Britanija, Francuska i više drugih zemalja upozoravaju da bi izraelski plan mogao kršiti međunarodno humanitarno pravo.
-
Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani upozorava da bi invazija mogla postati “izraelski Vijetnam” i poziva na sankcije.
-
Australija je signalizirala spremnost da prizna palestinsku državu.
Zaključak
Izrael se trenutno nalazi u kompleksnoj mreži unutrašnjih političkih borbi, vojnih dilema i rastućeg međunarodnog pritiska. Netanyahu balansira između želje da osigura politički opstanak i potrebe da odgovori na zahtjeve svojih koalicijskih partnera i vojske. Istovremeno, humanitarna situacija u Gazi pogoršava se iz dana u dan, a sve veći broj svjetskih lidera zahtijeva hitan prekid borbi.
Ostaje neizvjesno hoće li planirana ofanziva donijeti željene rezultate ili će samo produbiti krizu – i za Izrael i za Gazu.
