Dvije države Južnog Kavkaza – Armenija i Azerbejdžan – sinoć su napravile istorijski iskorak potpisivanjem mirovnog sporazuma koji bi mogao promijeniti političku sliku cijelog regiona. Prema saopćenju iz Bijele kuće, sporazum predviđa uspostavljanje glavnog tranzitnog koridora nazvanog „Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet”. Ovaj potez dolazi u trenutku dok se svjetska pažnja uglavnom fokusira na rat u Ukrajini, ali se paralelno odvijaju događaji koji imaju značajne posljedice i na širu geopolitičku ravnotežu.
Na poziv predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, u petak je u Bijeloj kući održan mirovni samit na kojem su učestvovali lideri Armenije i Azerbejdžana. Primarni cilj bio je okončati gotovo četrdeset godina dug sukob i otvoriti ključne transportne puteve. Washington je iskoristio trenutak kada je ruski utjecaj na Kavkazu oslabljen, posebno nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Trumpova ruta, prema dogovoru, fizički će povezivati Azerbejdžan s njegovom autonomnom eksklavom Nahčivanom, koja je od matične teritorije odvojena 32 kilometra širokim pojasom armenskog teritorija. Upravo je taj uski pojas godinama bio jedna od glavnih tačaka prijepora, kočeći svaki pokušaj trajnog dogovora.
Dogovor ima nekoliko ključnih implikacija:
-
Geopolitički udarac Moskvi – Rusija je decenijama igrala ulogu glavnog posrednika između dvije zemlje, koristeći sukob kao polugu za jačanje vlastitog utjecaja na strateški važnom Kavkazu.
-
Regionalna stabilnost – Sporazum otvara mogućnost smanjenja vojne napetosti i jačanja ekonomskih veza.
-
Ekonomski potencijal – Obnova i otvaranje transportnih ruta može značajno ubrzati trgovinu i protok ljudi u cijelom regionu.
Lideri obje zemlje obratili su se javnosti s kratkim, ali značajnim porukama. Ilham Alijev, predsjednik Azerbejdžana, izjavio je da „Trump donosi mir u region Kavkaza” i naglasio zahvalnost američkom predsjedniku na ulozi koju je odigrao. S druge strane, Nikol Pašinjan, premijer Armenije, ocijenio je postignuti dogovor kao „uspjeh za naše zemlje, za naš region i za cijeli svijet”, pritom nazivajući Trumpa „državnikom i mirotvorcem”.
Sam Trump je, objavljujući detalje dogovora, istakao da je ponosan što je riješio „ključni problem” i što je postignut sporazum koji je nazvan po njemu. „Velika mi je čast što ruta nosi moje ime, iako to nisam tražio”, dodao je, želeći naglasiti kako mu je primarni cilj bio mir, a ne lična promocija.
Ovaj sporazum, iako prvenstveno fokusiran na rješavanje teritorijalnog i logističkog pitanja između dvije zemlje, ima i širi politički značaj. Rusija, koja je decenijama održavala vojnu prisutnost u regionu i posredovala u mirovnim pregovorima, sada gubi dio svog utjecaja. U isto vrijeme, Sjedinjene Američke Države ovim korakom jačaju svoju poziciju i potvrđuju ulogu globalnog posrednika.
Moguće posljedice ovog dogovora uključuju:
-
Jačanje ekonomske saradnje između Armenije i Azerbejdžana kroz obnovljene trgovinske i transportne veze.
-
Smanjenje vojne eskalacije na granicama, što bi moglo dovesti do povlačenja dijela vojnog prisustva.
-
Otvaranje novih diplomatskih kanala prema drugim državama regiona koje bi mogle biti zainteresirane za slične projekte.
Zaključak je da ovaj sporazum nije samo formalni potpis na papir već potencijalna prekretnica u odnosima dviju država koje su se decenijama gledale preko nišana. Ako se dogovor implementira u praksi, Trumpova ruta mogla bi postati simbol ne samo ekonomske povezanosti, već i primjer kako dugotrajni sukobi mogu biti riješeni uz odlučno posredovanje i pravu političku volju.
U konačnici, dok globalna javnost i dalje prati zbivanja u Ukrajini, ovaj događaj pokazuje da se i na drugim tačkama svijeta odigravaju važni procesi. Ako Armenija i Azerbejdžan uspiju pretvoriti potpisani papir u stvarnu saradnju, to će biti dokaz da mir, koliko god dalek izgledao, uvijek ostaje moguć.
