U jutarnjim satima, advokat Gorana Bubića, pravnog zastupnika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, preuzeo je odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK) kojom se Dodiku oduzima mandat. Ova odluka je donesena nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo raniju presudu kojom je Dodik proglašen krivim zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Sam postupak je uslijedio kao rezultat višemjesečnih političkih tenzija i pravne borbe, a odluka CIK-a označila je značajan preokret u aktuelnoj političkoj sceni u BiH. Dodik je prema potvrđenoj presudi osuđen na jednu godinu zatvora, uz dodatnu kaznu koja mu zabranjuje obavljanje političkih funkcija u trajanju od šest godina. Takva mjera praktično ga udaljava iz svih zvaničnih državnih i entitetskih struktura u tom periodu.
Bubić je istakao kako njegov tim ne namjerava stati na ovoj tački. Već sutradan, najavio je, bit će predana žalba na odluku CIK-a. Osim toga, planiran je i dalji pravni manevar – apelacija Ustavnom sudu BiH. Time se želi preispitati ustavnost i zakonitost presude Suda BiH, te otvoriti mogućnost za njeno eventualno poništavanje ili izmjenu.
Prema riječima Bubića, strategija odbrane uključuje i podnošenje zahtjeva za odlaganje izvršenja presude dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku. Time bi se Dodiku omogućilo da, barem privremeno, zadrži političku poziciju i nastavi obavljati funkciju dok traje pravna procedura.
Situacija se može sagledati kroz nekoliko ključnih tačaka:
-
Presuda Suda BiH – potvrđena je odluka kojom je Dodik proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.
-
Kaznene mjere – jedna godina zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
-
Odluka CIK-a – administrativna posljedica presude, odnosno oduzimanje mandata predsjednika RS.
-
Pravni koraci odbrane – žalba, apelacija Ustavnom sudu i zahtjev za odlaganje izvršenja.
Ovaj slučaj ima i širi politički značaj. Odluka CIK-a ne samo da mijenja odnose snaga unutar Republike Srpske, već otvara i pitanje odnosa domaćih institucija prema odlukama međunarodnih tijela, prije svega Ureda visokog predstavnika (OHR). Presuda je direktno povezana s odbijanjem Milorada Dodika da postupi u skladu s mjerama koje je uveo Christian Schmidt, što je Sud BiH ocijenio kao kršenje zakona i ustavnog poretka.
Pravni tim predsjednika RS-a, međutim, insistira na tezi da su ovakve odluke politički motivisane te da narušavaju izborni legitimitet. Oni naglašavaju da će svaki raspoloživi pravni instrument biti iskorišten kako bi se, kako navode, “zaštitila volja birača”.
Ukoliko Ustavni sud prihvati apelaciju i odobri odgodu izvršenja, Dodik bi mogao ostati na političkoj sceni duže nego što njegovi protivnici očekuju. S druge strane, ako se presuda potvrdi, slijedi višegodišnje političko odsustvo, što bi moglo otvoriti prostor za nove lidere i promjene unutar SNSD-a i šireg političkog spektra RS-a.
Zaključno, ova pravno-politička bitka tek ulazi u novu fazu. Ishod žalbenog postupka i odluke Ustavnog suda BiH odredit će ne samo budućnost Milorada Dodika, već i pravac u kojem će se kretati politički odnosi unutar Bosne i Hercegovine u narednim godinama. U ovom trenutku, jasno je jedino da će proces biti složen, dugotrajan i opterećen dubokim političkim podjelama koje već godinama obilježavaju domaću scenu.
