U posljednjih nekoliko dana situacija na političkoj sceni Bosne i Hercegovine dodatno se zakomplikovala, a u središtu pažnje nalazi se ponovo Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska. Pitanje njegove političke sudbine izazvalo je reakciju i na međunarodnom nivou, te je Rusija zatražila održavanje zatvorenih konsultacija sa Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija, što se u diplomatskim krugovima ne dešava često kada je riječ o unutarbosanskim pitanjima.
Kako je potvrđeno iz misije Paname pri UN-u, zemlje koja trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti, Ruska Federacija uputila je formalni zahtjev da se razmotri stanje nastalo nakon presude protiv Milorada Dodika, kojom je osuđen na zatvorsku kaznu i zabranu obavljanja političkih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Konsultacije bi se, prema najavama, trebale održati večeras u 21 sat po lokalnom vremenu.
Povod za ovu međunarodnu inicijativu jeste nepravosnažna odluka Centralne izborne komisije BiH (CIK) kojom je Dodiku oduzet mandat predsjednika Republike Srpske. Uprkos tome, on je u svom obraćanju iz Banjaluke jasno poručio da nema namjeru napustiti funkciju, koju smatra voljom naroda, i najavio da će o svom statusu odlučivati putem referenduma u entitetu kojim rukovodi.
Dodik je izjavio: „Ja sam tu i biću tu. Obavljaću funkciju koju mi je narod dao. Nemam namjeru da odlazim iz Srpske.” U tom kontekstu, dodao je da bi prihvatanje odluke CIK-a značilo brisanje Ustava RS-a i negaciju istorijske borbe srpskog naroda, što, kako navodi, ne dolazi u obzir. Najavio je da će Narodna skupština Republike Srpske uskoro donijeti odluku o organizovanju referenduma, putem kojeg će građani odlučiti da li Dodik treba ostati na funkciji.
Ova situacija je direktna posljedica presude Apelacionog vijeća Suda BiH, kojom je Dodik proglašen krivim jer je u julu 2023. godine odbio da primijeni odluke visokog predstavnika. Konkretno, on je tada potpisao ukaze o proglašenju zakona koji su bili u suprotnosti sa nalozima međunarodne zajednice, čime je prekršio izmijenjeni Krivični zakon BiH, kojim se kao krivično djelo tretira neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
U skladu sa Izbornim zakonom BiH, mandat se automatski oduzima svakom izabranom zvaničniku koji je osuđen na zatvorsku kaznu dužu od šest mjeseci. Ipak, Dodik ima pravo na žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH, a do konačne pravosnažnosti odluke, on zvanično i dalje ostaje na funkciji.
Ako žalba bude odbijena i odluka CIK-a potvrđena, tada slijedi:
-
Raspisivanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske;
-
Izborni proces mora se održati u roku od 90 dana;
-
Do tada, Dodik će formalno ostati na funkciji, ali pod stalnim političkim pritiskom.
U svom govoru, Dodik je dodatno zaoštrio ton, ocijenivši da je cijeli proces „obračun muslimana prema Srbima”, te dodao: „Ja sam prvi, ali vjerujem da će svi shvatiti.” Ova izjava izazvala je reakcije kako u BiH, tako i u međunarodnoj zajednici, jer implicira etničku motivaciju u radu državnih institucija.
Nakon sastanka sa vladajućom koalicijom u Republici Srpskoj, Dodik je istakao da se koalicija „zajednički odlučila boriti za ustavnu i dejtonsku poziciju RS-a“, te ponovo kritikovao Christiana Schmidta, kojeg ne priznaje kao legitimnog visokog predstavnika. On tvrdi da Schmidt nema mandat Vijeća sigurnosti UN-a, te da ga podržava samo „jedna politička volja”, aludirajući time na pojedine zapadne zemlje.
U kontekstu ovog spora, treba podsjetiti na Aneks 10 Dejtonskog sporazuma, kojim se reguliše uloga visokog predstavnika kao konačnog tumača civilne implementacije mirovnog ugovora. Njegovu funkciju potvrđuje Vijeće sigurnosti UN-a, a predlaže ga Vijeće za implementaciju mira (PIC). Schmidt, iako imenovan od strane PIC-a, još uvijek nema potvrdu kroz rezoluciju Savjeta bezbjednosti, što vlasti RS koriste kao argument za njegovo osporavanje.
Ova situacija u BiH dodatno komplikuje već nestabilnu političku klimu u zemlji, te otvara nekoliko ključnih pitanja:
-
Da li će referendum biti pravno validan i međunarodno priznat?
-
Hoće li Rusija uspjeti da u Vijeću sigurnosti skrene pažnju na situaciju u BiH i ospori legitimitet visokog predstavnika?
-
Koliko će sve ovo uticati na odnose unutar same BiH, ali i na spoljnu politiku regiona?
Na kraju, jasno je da se Dodik nalazi u najizolovanijoj političkoj poziciji u svojoj karijeri, dok se institucije države i međunarodni faktori pripremaju da pravosudnim putem sankcionišu njegove poteze. Ipak, njegova odlučnost i najave referenduma pokazuju da ne planira tako lako odustati od borbe za ostanak na čelu Republike Srpske.
