U Bosni i Hercegovini se ponovo zaoštrava politička kriza, a najnoviji događaji dolaze kao posljedica presude Apelacionog odjeljenja Suda BiH, kojom je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije. Nakon toga, Centralna izborna komisija BiH (CIK) donosi odluku o prestanku njegovog mandata, što izaziva burne reakcije u političkom vrhu Republike Srpske i pokreće pitanje suvereniteta entiteta unutar države.
U ovom složenom kontekstu, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) najavljuje posebnu sjednicu kako bi raspravljala o dokumentu naslovljenom kao Informacija o odluci CIK-a. Ovaj materijal, koji sadrži niz političkih, ustavnopravnih i ideoloških stavova, najavljuje novu fazu sukoba između vlasti RS i državnih institucija.
U Informaciji se ističe nekoliko centralnih tvrdnji:
-
Postupanje CIK-a tumači se kao prihvatanje unitarističkog modela BiH, u kojem bi se ukinula politička i ustavna posebnost Republike Srpske.
-
Odluke koje dolaze iz Sarajeva okarakterisane su kao neustavne, politički motivisane i dirigovane iz inostranstva, posebno ističući ulogu Christiana Schmidta, kojeg dokument naziva nelegalnim i nelegitimnim strancem.
Informacija ide korak dalje, tvrdeći da se u Bosni i Hercegovini dešava tihi državni udar koji traje godinama, s ciljem uklanjanja demokratski izabranih predstavnika srpskog naroda. U tom kontekstu, pomenuti su:
-
Izmjene Krivičnog zakona BiH iz 2023. godine.
-
Nametnute izmjene Izbornog zakona BiH od strane Schmidta.
-
Presuda Suda BiH, koja se tumači kao pokušaj stvaranja presedana protiv RS-a.
Prema ovom narativu, riječ je o planskoj akciji koja ima cilj da postepeno delegitimiše institucije Republike Srpske i eliminiše volju više od 300.000 glasača koji su Dodiku dali podršku na izborima.
Takođe se tvrdi da su Sud i Tužilaštvo BiH radili pod političkim pritiskom, služeći interesima međunarodne zajednice, zanemarujući činjenicu da je predsjednik RS-a izabran u skladu s Ustavom i zakonima entiteta. Drugostepena presuda se ocjenjuje kao dokaz o zavisnosti pravosuđa BiH i njegovoj nesposobnosti da zaštiti unutrašnju ravnotežu države.
Još jedan značajan segment Informacije tiče se pitanja legitimiteta visokog predstavnika. Odbacujući njegov pravni status, Informacija osporava tvrdnju da je Schmidt „notoran dio državnog i pravnog sistema BiH“ i odbacuje njegovo pravo da donosi zakonske odluke, uključujući izmjene Izbornog zakona.
Nadalje, navodi se da:
-
Odluka CIK-a nije u skladu sa Ustavom Republike Srpske.
-
Ustav RS-a ima višu pravnu snagu od odluka CIK-a, ukoliko su iste u suprotnosti sa ustavnim poretkom entiteta.
-
Time se stvara pravna osnova da se Dodik i dalje tretira kao legitimni predsjednik RS, bez obzira na odluke iz Sarajeva.
U političkom smislu, najavljena je sjednica NSRS koja bi trebalo da ima dvije ključne tačke dnevnog reda:
-
Rasprava o Informaciji vezanoj za presudu i odluku CIK-a,
-
Raspisivanje referenduma – čime se direktno poziva narod na izjašnjavanje o pitanjima koja NSRS smatra vitalnim za opstanak Republike Srpske.
Predsjednik Skupštine Nenad Stevandić je izjavio da tačan termin održavanja sjednice još nije određen, jer se čeka kompletiranje materijala. Ipak, poznato je da su vladajuće partije, predvođene SNSD-om, čvrsto opredijeljene za njen održaj, dok su opozicione stranke (PDP, SDS i Lista za pravdu i red) zauzele uzdržan stav.
U ovom trenutku, politička scena Republike Srpske nalazi se na prekretnici. S jedne strane, vlast pokušava da predstavi dešavanja kao direktan napad na volju naroda, dok s druge strane, opozicija i međunarodna zajednica upozoravaju na opasnost zloupotrebe institucija i narativa o suverenitetu.
Cjelokupna situacija otvara brojna pitanja:
-
Da li će posebna sjednica NSRS donijeti konkretne odluke ili ostati na deklarativnom nivou?
-
Hoće li se najavljeni referendum zaista održati i kakvu bi pravnu težinu imao?
-
Kako će se ponašati međunarodni akteri ukoliko se institucionalna konfrontacija dodatno produbi?
U zaključku, trenutni događaji predstavljaju eskalaciju političkih napetosti u BiH, u kojima Republika Srpska pokušava da odgovori na, kako tvrdi, pravno-političku agresiju. Iako su izjave i najave dramatične, ostaje da se vidi da li će ovaj razvoj situacije prerasti u ozbiljniju institucionalnu krizu ili će se, kao mnogo puta ranije, svesti na retorički pritisak bez konkretnih promjena.
U svakom slučaju, jasno je da će pravni sistem, međunarodni odnosi i unutrašnji politički dijalog u BiH u narednom periodu biti na velikom ispitu.
