U trenutku kada politička scena Bosne i Hercegovine prolazi kroz značajne turbulencije, istaknuti pravni stručnjak Milan Blagojević pojavio se kao tumač događaja vezanih za aktuelnu situaciju s predsjednikom Republike Srpske. Njegovo gostovanje u Dnevniku 3 na FTV-u pružilo je širu pravnu i ustavnu perspektivu o odluci Centralne izborne komisije BiH (CIK) kojom je Miloradu Dodiku prestao mandat predsjednika RS-a.
Prema Blagojeviću, potez CIK-a je utemeljen u članu 1.10. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji propisuje da funkcija izabranog zvaničnika automatski prestaje ukoliko je ta osoba pravosnažno osuđena na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci. U Dodikovom slučaju, presuda je bila jasna, a Komisija je po sili zakona bila obavezna da je primijeni. Blagojević je dodatno istakao da u toj odluci datum prestanka mandata ne može biti dan donošenja odluke CIK-a, već datum donošenja pravosnažne presude Suda BiH.
Međutim, Blagojević je ukazao na propust Komisije – nije raspisan prijevremeni izbor za novog predsjednika RS-a, što je također zakonska obaveza u ovakvim slučajevima. Ovaj propust ukazuje na nepotpuno sprovođenje izbornog zakona, što može izazvati daljnje komplikacije u pravno-političkom poretku entiteta.
Govoreći o eventualnoj žalbi Dodikove odbrane, Blagojević navodi da od trenutka kada Dodik zvanično primi odluku CIK-a, ima pravo da se žali, ali i napominje mogućnost odugovlačenja prijema te odluke, što ostavlja prostor za manipulaciju. Ako se žalba ipak podnese, Sud BiH je dužan odlučiti o njoj u roku od 72 sata, što ukazuje na jasno definisan, ali vrlo kratak vremenski okvir.
Na pitanje o tome da li Dodik može spriječiti održavanje prijevremenih izbora, Blagojević je bio vrlo jasan – svaka aktivnost koja bi se mogla tumačiti kao ometanje izbornog procesa mogla bi predstavljati krivično djelo. On navodi dva specifična zakonska okvira:
-
Krivični zakonik Republike Srpske, član 215 – sprječavanje održavanja izbora
-
Krivični zakon Bosne i Hercegovine – također predviđa sankcije za ometanje izbornog procesa
Ove odredbe jasno pokazuju da bi bilo kakvo institucionalno ili vaninstitucionalno blokiranje izbornog procesa moglo rezultirati krivičnom odgovornošću pojedinaca uključenih u takve radnje.
Kada je riječ o najavi referenduma koju je iznio Dodik, Blagojević je dodatno objasnio ustavne implikacije takvog poteza. Naime, prema članu 3. Ustava Bosne i Hercegovine, svi entiteti, uključujući i Republiku Srpsku, obavezni su djelovati u skladu sa zakonima BiH, što je obaveza preuzeta potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dakle, bilo kakva odluka Narodne skupštine RS-a o organizovanju referenduma koji bi zadirao u ustavni poredak, može biti pravno osporena pred Ustavnim sudom BiH.
Ovo stavlja dodatni pravni pritisak na vlasti u Republici Srpskoj, jer svako odstupanje od zakonskih i ustavnih normi može voditi u institucionalni sukob s državnim pravosudnim organima. Blagojević time ukazuje na ozbiljne posljedice koje proizilaze iz mogućeg neslaganja između entitetskog i državnog nivoa vlasti.
U svjetlu cjelokupne situacije, ističe se nekoliko ključnih momenata:
-
CIK je postupio u skladu sa zakonom oduzimajući Dodiku mandat.
-
Odluka o prijevremenim izborima još uvijek nije donesena, iako je zakonski obavezna.
-
Žalbeni proces zavisi od prijema odluke od strane Dodika i podložan je taktičkim odugovlačenjima.
-
Ometanje izbornog procesa može rezultirati krivičnim gonjenjem.
-
Referendum, ukoliko bude raspisan, može biti ustavno osporen zbog nesklada s državnim zakonima.
Zaključno, Milan Blagojević jasno artikuliše kompleksnost trenutne političko-pravne situacije u Bosni i Hercegovini. Iako je situacija još uvijek otvorena i dinamična, pravni okvir je vrlo precizno definisan, te ne ostavlja mnogo prostora za proizvoljna tumačenja. Odluke koje budu uslijedile, kako od strane političkih subjekata, tako i pravosudnih institucija, imaće dalekosežne posljedice za odnose unutar Bosne i Hercegovine, ali i za pitanje vladavine prava u zemlji.
