U općini Grude, smještenoj u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, trenutno se odvija jedna od najozbiljnijih istraga u vezi sa zloupotrebom državne imovine, koja je pokrenuta nakon prve zvanične akcije Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala Tužilaštva FBiH – poznatijeg kao POSKOK. Fokus ove istrage je kontroverzna prodaja čak 330.000 kvadratnih metara šumskog i poljoprivrednog zemljišta, koje je, prema navodima, protuzakonito prenamijenjeno i prodano privatnom investitoru po izuzetno niskoj cijeni – svega 2,80 KM po kvadratnom metru.
Načelnik općine Ljubo Grizelj, bivša predsjedavajuća Općinskog vijeća Nataša Leko, te nekoliko još uvijek neimenovanih vijećnika, osumnjičeni su za zloupotrebu položaja jer su, kako se navodi, omogućili prodaju zemljišta koje je bilo u vlasništvu države Bosne i Hercegovine. Zapanjujuće je što je cijeli proces uključivao brzu prenamjenu zemljišta sa šumskog na građevinsko, a zatim i njegovu prodaju putem javne licitacije – i to sve u okviru jedne sjednice Općinskog vijeća.
Prema riječima Vlade Rašića, SDP-ovog vijećnika koji je još 2021. godine javno upozoravao na moguće nepravilnosti, sve je počelo odlukom da se vlasništvo nad šumskim zemljištem prebaci s države na općinu. Istovremeno je na istoj sjednici donesena odluka o njegovoj kategorizaciji kao građevinskog zemljišta, čime je otvoren put ka prodaji. Rašić je tada pozvao da se tačka ukloni s dnevnog reda i da se odustane od prodaje, upozoravajući da bi vijećnici mogli snositi krivičnu odgovornost.
Ova upozorenja su, međutim, ignorisana. Između ostalog, Rašić je insistirao da je trebalo razmotriti mogućnost koncesije, a ne trajne prodaje zemljišta. Njegove sumnje sada potvrđuju istražitelji, koji ispituju da li su vijećnici namjerno obmanuti u vezi sa zakonitošću postupka.
Dodatne optužbe dolaze i od bivšeg vijećnika HRS-a, Tomislava Bandića, koji tvrdi da su vijećnici vjerovali tvrdnjama načelnikovog ureda da je sve u skladu sa zakonom. Bandić danas jasno ističe da se osjećao prevarenim, te dodaje: “Smatram da je cijena zemljišta bila višestruko manja od tržišne i da se iza cijele priče kriju koruptivne radnje.”
S druge strane, iz općine Grude poručuju da je sve rađeno “u skladu sa važećim zakonima Bosne i Hercegovine”. Navode da su sve odluke objavljene u Službenom glasniku i dostupne na zvaničnoj internet stranici Općine. Ipak, činjenica da je Federalna uprava policije (FUP) po nalogu POSKOK-a nedavno izuzela dokumentaciju vezanu za ovaj slučaj sugeriše ozbiljnost optužbi.
Ismet Velić, bivši pravobranilac BiH, upozorava na širu pravnu pozadinu cijelog slučaja. On pojašnjava da se u slučaju šumskog i poljoprivrednog zemljišta radi o državnoj imovini koja se, prema postojećim zakonima, ne može prodavati bez saglasnosti titulara – u ovom slučaju države Bosne i Hercegovine. Takođe dodaje da zakonske mogućnosti za prenamjenu ovakve imovine postoje, ali su vrlo strogo definirane i rijetko ispunjene u praksi.
U nastavku se ističu ključni elementi cijelog slučaja:
-
Zemljište koje je prema zemljišno-knjižnim izvodima bilo u vlasništvu države, preneseno je na Općinu Grude bez adekvatne pravne procedure.
-
Prenamjena zemljišta s poljoprivrednog/šumskog na građevinsko izvršena je bez saglasnosti državnih institucija.
-
Prodaja putem licitacije sprovedena je nakon što je zemljište već uknjiženo kao općinsko, iako zakonski uslovi za takvu transformaciju nisu u potpunosti ispunjeni.
-
Kupac je na kupljenom zemljištu već izgradio solarnu elektranu, što pokazuje da je investicija realizovana uprkos pravnoj nejasnoći vlasništva.
Ovaj slučaj nije izolovan. Slične radnje prenamjene i prodaje državne imovine bez jasnih zakonskih procedura dešavale su se širom BiH, a Grude su samo jedan primjer u nizu. Velić naglašava da je problem u nepostojanju jedinstvenog zakona o državnoj imovini, što omogućava lokalnim vlastima da koriste pravne praznine u svoju korist.
U konačnici, temeljno pitanje koje se nameće jeste: ko štiti državnu imovinu i po kojim kriterijima se njome raspolaže? Šume, poljoprivredne površine i druga prirodna bogatstva postala su kolateralna šteta institucionalne neuređenosti, a postupci poput ovog u Grudama otvaraju prostor za divlju privatizaciju i potencijalnu tajkunizaciju javnih resursa.
Iako je investicija već ostvarena, a solarna elektrana funkcioniše, cijeli proces ostaje pod lupom pravosuđa. Posljedice bi mogle biti ozbiljne – i za pojedince koji su omogućili prodaju, i za političke strukture koje su zatvarale oči pred očitim nepravilnostima. Očekuje se da će rezultati istrage POSKOK-a rasvijetliti sve okolnosti ovog slučaja, ali i poslužiti kao prekretnica za uređenje pravnog statusa državne imovine u Bosni i Hercegovini.