Željana Zovko i važnost ljudskih prava u kontekstu Balkana
U svom izlaganju tokom plenarne sjednice Europskog parlamenta, Željana Zovko, zastupnica iz Hrvatske, skrenula je pažnju na ključne probleme vezane uz ljudska prava, posebno u kontekstu užasnih ratova devedesetih godina na Balkanu. Ova sjednica, održana u Strasbourgu, bila je prilika za raspravu o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, čija je primjena i danas od vitalnog značaja. U svijetu koji se suočava s brojnim izazovima, Zovko je istaknula kako se ova deklaracija, koja je nastala kao odgovor na povijesne nepravde, mora primjenjivati u savremenom geopolitičkom okruženju, a posebno kada se razmatraju pitanja nestalih osoba tokom sukoba.
U svom emotivnom govoru, Zovko je evocirala sjećanja na stradanje naroda Hrvatske i Bosne i Hercegovine, naglašavajući da su ratovi devedesetih donijeli nesagledivu patnju. Prema njenim riječima, agresija na Hrvatsku 1991. godine rezultirala je masovnim zlostavljanjem, zatvaranjem te nestankom nevinih ljudi. Statistika koju je iznijela ukazuje na to da u Hrvatskoj još uvijek nedostaje 1.782 osobe, dok se u Bosni i Hercegovini traga za 7.608 nestalih. Ovi podaci ne predstavljaju samo brojke, već su to sudbine ljudi, obitelji koje su ostale bez svojih najmilijih. Ove informacije ukazuju na potrebu za hitnom akcijom i rješavanjem pitanja koja ne smiju postati predmet političkih kalkulacija.
Zovko je pozvala na hitnu akciju kako bi se riješila pitanja nestalih osoba, ističući da ovakva pitanja ne bi trebala biti predmet političkih kalkulacija. Smatra da je neophodno da pristupanje Europskoj uniji za Srbiju i Crnu Goru bude povezano s ispunjavanjem obaveza vezanih uz ljudska prava, posebno u kontekstu rješavanja sudbine nestalih. U tom smislu, transparentnost i otvoreni dijalog su ključni. Države u regiji moraju preuzeti odgovornost za prošlost kako bi izgradile budućnost temeljenapovjerenju i pravdi. Ova preuzeta odgovornost podrazumijeva ne samo pravne mjere, već i emocionalnu i moralnu odgovornost prema onima koji su izgubili svoje najmilije.
Također, Zovko je istaknula da svaka šutnja onih koji posjeduju informacije o sudbini nestalih dodatno produbljuje bol i patnju obitelji koje čekaju odgovore. Ova šutnja, prema njenim riječima, nije samo osobna tragedija za porodice, već i kolektivna sramota za društvo koje ne može zaboraviti svoje žrtve. U njenoj viziji, pravda za nestale ne smije biti zapostavljena i mora postati prioritet svih relevantnih vlasti, a ne samo onih država koje su bile izravno uključene u ratne sukobe. Osobe koje imaju informacije o nestalima trebaju osjetiti odgovornost da progovore, a društvo treba osigurati sigurnost i podršku onima koji su voljni to učiniti.
Zovko je zaključila svoj govor snažnim pozivom na uključivanje međunarodne zajednice u rješavanje ovog problema. Ona vjeruje da je to zajednička odgovornost svih, i da se kroz aktivnu suradnju može doći do konkretnih rezultata. Kroz ovu inicijativu, ona je naglasila da se ne radi samo o pravdi za prošlost, već i o izgradnji budućnosti u kojoj će mir i stabilnost biti temelj svakog društva na Balkanu. “To dugujemo ne samo nestalim osobama, već i onima koji trenutno podnose brutalne stvarnosti rata,” izjavila je Zovko, naglašavajući potrebu za hitnim djelovanjem. Ovo neproživljeno iskustvo ratne traume ostavlja trajne posljedice na društvo, a Zovko je jasno stavila do znanja da je pravičnost preduvjet za izgradnju trajnog mira.
Na kraju, Željana Zovko je jasno stavila do znanja da Europska unija mora podržati inicijative koje se bave pitanjima nestalih osoba jer je to ključno za izgradnju povjerenja među narodima Balkana. Rješavanje tih pitanja ne samo da bi pridonijelo pomirenju, nego bi također omogućilo da se prošlost ne zaboravi, već da se iz nje uči kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih tragedija u budućnosti. Osim toga, uključivanje Europske unije kao aktivnog sudionika može pružiti potrebnu podršku u obliku resursa i ekspertize koja može olakšati proces pronalaženja nestalih. Stoga, Europska unija ne bi trebala biti samo posmatrač, već aktivni sudionik u procesu izgradnje trajnoga mira i stabilnosti na Balkanu.
