U najnovijem istupu na javnom servisu Republike Srpske, profesor geopolitike Srđan Perišić, inače bivši savjetnik Milorada Dodika, govorio je o posjeti delegacije Tatarstana, jedne od najrazvijenijih ruskih republika, te o značaju te posjete za budućnost Republike Srpske. Kroz svoju analizu, Perišić je pokušao prikazati kako se u novoj međunarodnoj realnosti otvaraju neslućene prilike za RS, naročito kroz saradnju s Rusijom i njenim regionalnim partnerima.
Prema Perišiću, posjeta delegacije iz Tatarstana nije slučajna, već predstavlja direktan rezultat spoljne politike koju vodi Republika Srpska, uz snažno oslanjanje na Rusiju kao strateškog saveznika. Istakao je da su se predsjednik RS Milorad Dodik i ruski lider Vladimir Putin više puta sastajali prethodnih godina, što je, kako tvrdi, rezultiralo brojnim političkim i ekonomskim sporazumima.
On posebno naglašava da se u današnjem svijetu, obilježenom ratovima, sankcijama i velikim geopolitičkim previranjima, pruža nova šansa Republici Srpskoj. Po njegovim riječima, Zapad, kroz pritiske i mjere ograničavanja, pokušava da ekonomski i politički oslabi RS, dok s druge strane Rusija nudi podršku, stabilnost i razvoj.
Perišić je ukazao na nekoliko ključnih aspekata saradnje s Tatarstanom:
-
Ekonomski razvoj: Tatarstan je prikazan kao regija s razvijenom industrijskom, tehnološkom i energetskom bazom. Iako nema izlaz na more, razvila je brodogradnju i vazduhoplovstvo, što je čini potencijalno značajnim partnerom.
-
Obrazovna i naučna saradnja: Kazanjski univerzitet je, prema Perišiću, među pet najjačih u Rusiji i među 30 najboljih na svijetu u oblasti IT sektora. Ponuđena je i podrška u razvoju naučne baze u RS.
-
Zdravstvo i biomedicina: Započeti su razgovori o zajedničkom razvoju projekata između institucija Tatarstana i dva medicinska fakulteta u RS, s ciljem podizanja zdravstvenih kapaciteta.
Jedan od najzvučnijih zaključaka koje je Perišić iznio jeste teza da Rusija predstavlja istorijski oslonac za Srbe, posebno zapadno od Drine. Po njegovim riječima, aktuelna spoljna politika RS prepoznaje tu dimenziju i koristi je za pozicioniranje entiteta na međunarodnoj sceni. Naveo je da u Tatarstanu nema nezaposlenih, što je dodatno, kaže, pokazatelj njihovog ekonomskog potencijala.
U razgovoru je više puta kritikovan Zapad, za koji Perišić tvrdi da više nema kapacitet da određuje globalna pravila. On tvrdi da:
-
Zapad ubrzano gubi dominaciju u međunarodnim odnosima.
-
Sankcije više ne djeluju kao nekada i RS ih može prevazići kroz saradnju s globalnim Istokom.
-
Svijet izvan Zapada je, kako kaže, „veći i perspektivniji“.
Zanimljivo je i to da je, prema njegovim riječima, samit BRICS-a održan u Kazanju, što on vidi kao dodatni pokazatelj globalne uloge Tatarstana. Ova simbolika, kako tvrdi, ima duboko geopolitičko značenje i potvrđuje težnju ka multipolarnom svijetu.
Perišić posebno naglašava da građani RS nemaju razloga za zabrinutost, jer postoji, kako kaže, pravo i realna mogućnost da se razvijaju odnosi s državama van zapadnog bloka. U tom kontekstu, ponavlja se teza da RS ne mora zavisiti isključivo od zapadnih tržišta i političkih struktura.
Na kraju, kao važnu poruku, on navodi izjavu predstavnika Kazanjskog univerziteta da su spremni prenijeti svu naučnu i obrazovnu infrastrukturu koju RS bude željela razviti, čime se još jednom podcrtava strateška priroda ove saradnje.
Kao širi zaključak, Perišić ostavlja poruku da bi vlasti Republike Srpske trebalo da prepoznaju ove otvorene mogućnosti i da u potpunosti iskoriste potencijal saradnje sa zemljama poput Tatarstana. Na taj način bi se, prema njegovom viđenju, mogli postići ekonomski i politički ciljevi uprkos međunarodnim pritiscima.
Iako je njegovo izlaganje naišlo na podijeljene reakcije, neosporno je da se u ovom trenutku u Republici Srpskoj sve češće govori o alternativama Zapadu i okretanju ka Istoku, što se uklapa u širi narativ političkog rukovodstva entiteta. U tom kontekstu, saradnja s Tatarstanom ne predstavlja samo ekonomski poduhvat, već i ideološki signal o smjeru kojim bi RS mogla krenuti u narednim godinama.
