Na graničnom prelazu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nedavno se odigrala situacija koja je izazvala pažnju javnosti i ponovo otvorila pitanje stroge kontrole na vanjskim granicama Europske unije. Slučaj, koji uključuje jednog bh. državljanina, zabilježen je 14. jula na prelazu Slavonski Brod, gdje su hrvatski carinici otkrili pokušaj krijumčarenja materijala čije je unošenje podloženo strogim propisima.
Naime, carinski službenici Republike Hrvatske spriječili su ulazak većeg broja neprijavljenih boca rashladnog plina, tačnije njih 16, koje su bile skriveno transportovane u teretnom vozilu bosanskohercegovačkih registarskih oznaka. Vozač kamiona, državljanin BiH, pokušao je da uveze ovu robu bez odgovarajuće deklaracije, što predstavlja ozbiljno kršenje carinskih pravila EU.
Rashladni plinovi, naročito oni u većim količinama, spadaju u robu koja zahtijeva posebne dozvole za transport, deklaraciju i carinsku kontrolu, s obzirom na njihovu potencijalnu štetnost za okolinu i činjenicu da se mogu koristiti u različite industrijske, ali i manipulativne svrhe. Upravo zato je njihovo unošenje u EU regulisano posebnim propisima koji zahtijevaju punu transparentnost prilikom prelaska granice.
Prema saopštenju Carinske uprave Hrvatske, roba nije bila vidljivo postavljena u tovarnom prostoru vozila, već pažljivo skrivena ispod prijavljenog tereta. Konkretno, boce rashladnog plina bile su smještene u koritu za prijevoz robe u rolama, što jasno ukazuje na namjeru prikrivanja stvarnog sadržaja tereta.
Nakon što su carinici otkrili krijumčarenu robu, uslijedile su zakonom propisane mjere, među kojima su:
-
Izdavanje prekršajnog naloga državljaninu BiH.
-
Novčana kazna u iznosu od 13.260 eura.
-
Dodatni trošak uništavanja robe, koji iznosi 2.887,81 eura.
Ukupan finansijski teret za prekršioca, izražen u domaćoj valuti, iznosi gotovo 32.000 konvertibilnih maraka. Ova cifra uključuje ne samo kaznu, već i izdatke povezane s obaveznim uništenjem robe, jer se ovakva vrsta materijala ne može legalno pustiti u opticaj nakon pokušaja ilegalnog uvoza.
Cijeli slučaj ukazuje na nekoliko važnih aspekata:
-
Povećani nadzor na vanjskim granicama EU, koji podrazumijeva rigorozne provjere, posebno za robu s potencijalno rizičnim karakteristikama.
-
Odgovornost vozača teretnih vozila, koji često bivaju uvučeni u nelegalne aktivnosti, bilo svjesno ili nesvjesno, što u konačnici može imati teške pravne i finansijske posljedice.
-
Neophodnost edukacije i transparentnosti u međunarodnom transportu, kako bi se izbjegle situacije poput ove, koje osim sankcija pojedincima, stvaraju dodatni pritisak i na međudržavne odnose.
Važno je napomenuti da su carinske službe EU, posebno na granicama koje predstavljaju ulazne tačke u zajedničko tržište, u posljednjih nekoliko godina značajno unaprijedile svoje metode kontrole. To uključuje:
-
Upotrebu sofisticirane opreme za skeniranje tereta.
-
Saradnju sa sigurnosnim agencijama.
-
Redovne obuke carinskog osoblja za prepoznavanje obrazaca krijumčarenja.
S obzirom na to da je BiH zemlja u procesu evropskih integracija, ovakvi slučajevi dodatno podcrtavaju potrebu za usaglašavanjem domaćih propisa i praksi s onima koji važe unutar EU. Uspostavljanje funkcionalne i odgovorne granične kontrole, koja će uključivati i preventivne mjere, neophodno je kako bi se spriječili pokušaji ilegalnog uvoza opasnih ili neregistrovanih materijala.
Zaključno, slučaj sa graničnog prelaza Slavonski Brod nije izolovan incident, već indikator šireg problema koji se tiče krijumčarenja robe specijalnog režima. Iako je vozač sankcionisan u skladu s propisima, ovaj događaj nosi važnu poruku svim prevoznicima, špediterskim firmama i pojedincima koji učestvuju u prekograničnom prometu: poštivanje carinskih pravila nije opcija, već zakonska obaveza. U suprotnom, cijena nepažnje ili pokušaja prevare može biti izuzetno visoka – kako za pojedinca, tako i za sistem u cjelini.
Osim neposrednih posljedica po pojedinca, ovaj incident baca dodatno svjetlo na potrebu jačanja međusobne saradnje između Bosne i Hercegovine i zemalja članica Evropske unije u oblasti carinske politike. Izgradnja povjerenja i efikasnog sistema prekogranične kontrole neophodna je ne samo radi smanjenja krijumčarskih aktivnosti, već i kao važan korak u evropskom integracijskom procesu. Samo kroz transparentnu razmjenu informacija, modernizaciju logističkih kapaciteta i kontinuiranu edukaciju svih učesnika u lancu međunarodnog prometa moguće je uspostaviti sigurnu, odgovornu i zakonitu trgovinsku razmjenu koja ide u prilog i državama i njihovim građanima.
