U svjetlu najnovijih političkih i institucionalnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, posebnu pažnju izazvala je odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta da interveniše u vezi sa izborima planiranim za oktobar 2026. godine. Ova intervencija, iako formalno tehničke prirode, otkriva mnogo dublje slojeve institucionalnih izazova s kojima se zemlja suočava, naročito kada je riječ o funkcionisanju izbornog sistema i obezbjeđivanju demokratskog integriteta. U nastavku slijedi detaljna i unikatna rekonstrukcija i interpretacija objavljenog članka, zasnovana na originalnim informacijama, ali izražena drugačijim stilom i uz dodatne stilske elemente za bolje razumijevanje.
U današnjoj objavi Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, naglašena je potreba za očuvanjem povjerenja građana u demokratske procese u zemlji. Fokus se stavlja na pripreme za predstojeće opće izbore, zakazane za oktobar 2026. godine. U cilju osiguravanja tehničke i funkcionalne spremnosti Centralne izborne komisije (CIK), Schmidt je donio niz odluka koje imaju za cilj prevazilaženje administrativnih i finansijskih prepreka.
Iz Delegacije EU jasno poručuju da je osiguravanje integriteta izbornog procesa ključan preduslov za uspješnu demokratizaciju i stabilizaciju političkog sistema BiH. U tom kontekstu, ističu da je intervencija Schmidta bila neophodna s obzirom na dugotrajnu blokadu usvajanja državnog budžeta za 2025. godinu.
U okviru konkretnih mjera koje je Schmidt preduzeo, nalaze se:
-
Rješavanje pitanja arbitražnog duga prema slovenskoj firmi Viaduct, koji je nastao kao rezultat prethodnih pravnih i ugovornih sporova.
-
Obezbjeđivanje sredstava za nabavku moderne opreme koja će omogućiti efikasniji nadzor i kontrolu nad izbornim procesima.
-
Korištenje Bonskih ovlaštenja, odnosno posebnih izvršnih ingerencija koje visoki predstavnik ima na raspolaganju kada lokalne institucije nisu u stanju da djeluju efikasno.
Ove mjere, iako tehnički privremene, nose sa sobom širu političku poruku. One pokazuju da međunarodna zajednica, a naročito EU, ne želi dozvoliti urušavanje povjerenja u izborni sistem, čak ni u okolnostima kada lokalni organi vlasti ne uspijevaju da donesu neophodne odluke na vrijeme.
Važno je istaći da odluka nije došla iznenada. Dugotrajno odsustvo političkog konsenzusa o budžetu za 2025. godinu stvorilo je zabrinjavajući vakuum u institucionalnom funkcionisanju. Upravo taj vakuum je natjerao Schmidta da posegne za, kako se navodi, “jedinom preostalom mjerom” kako bi se obezbijedila priprema za izbore u skladu sa demokratskim standardima.
Prema informacijama iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR), odluke koje je Schmidt danas nametnuo predstavljaju vanredne, ali nužne korake. Posebno kada se zna da bi kašnjenje u nabavci tehničke opreme moglo direktno uticati na transparentnost i funkcionalnost samih izbora.
Uprkos očekivanim političkim reakcijama iz različitih domaćih krugova, međunarodni predstavnici ostaju čvrsto pri stavu da su ovakvi potezi opravdani kada domaće institucije ne djeluju u skladu sa svojim mandatima. Delegacija EU je pozvala sve političke aktere u BiH da shvate ozbiljnost trenutne situacije i da preuzmu odgovornost kako bi se osigurali minimalni demokratski standardi.
Ova situacija, iako se čini tehničkom, u suštini je indikator šireg institucionalnog zastoja u Bosni i Hercegovini. Izostanak usvojenog budžeta na državnom nivou ukazuje na duboke političke podjele koje direktno utiču na svakodnevno funkcionisanje administracije. Time se još jednom potvrđuje da međunarodna supervizija, uprkos težnji ka lokalnom vlasništvu nad procesima, još uvijek igra ključnu ulogu u stabilnosti zemlje.
U svjetlu navedenog, može se zaključiti da su Schmidtove mjere pokušaj balansiranja između očuvanja institucionalne stabilnosti i podsticanja lokalnih aktera da djeluju odgovornije. Iako će ove odluke sigurno izazvati političke i javne rasprave, njihova svrha je jasno definisana – omogućiti građanima BiH da u oktobru 2026. godine izađu na izbore koji će biti organizovani u skladu s najvišim tehničkim i demokratskim standardima.
U konačnici, intervencija visokog predstavnika ne bi trebala biti shvaćena kao ograničenje suvereniteta, već kao privremeni korektivni mehanizam u okolnostima kada unutrašnji sistem zakazuje. Održavanje izbornog integriteta nije samo tehničko pitanje – to je fundamentalni uslov za povratak povjerenja građana u institucije, a time i za dugoročnu stabilnost cijele zemlje.
