U svom posljednjem istupu, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, oštro je kritizirao nedavne odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta koje se tiču isplate duga firmi Viaduct i organizacije Općih izbora 2026. U uvodnom nagovještaju svog obraćanja, Dodik je ocijenio da su ti potezi jednaki “krah evropske politike”, čime je označio de facto kraj razvoja jedinstvene, suverene BiH u skladu s evropskim standardima.
Dodik je optužio Schmidta da “ruši BiH” te da njegova funkcija visokog predstavnika nije legitimiteta – poruke su bile jasne i zvučale poput urbane satirične kritike. Istakao je i da su odluke “špekulativne i bez verifikacije”, čime je, po njegovim riječima, diskreditovao međunarodnu legitimnost procesa koja se obično prati kroz Vijeće sigurnosti UN.
Posebno ga je zabrinula odluka o opremanju izbora 2026, koju je Schmidt obrazložio povećanjem transparentnosti i sprječavanjem prijevara. Dodik je konstatirao da se radi o tehnologiji već korištenoj u Njemačkoj – jednom i odbačenoj – te da je BiH, po svoj prilici, jedina zemlja na svijetu u kojoj izborna pravila donosi neko s “pozadine političkog playbooka”. Ukazao je i na indicije da su određene stare biracke tehnologije, prebačene još prije sedam-osam godina, samo formalno “aktivirane”, čime se njegova administracija osjeća marginaliziranom.
Ovaj potez je u očima Dodika bio pokušaj da Schmidt ograniči političku autonomiju Republike Srpske, ali i očigledno favoriziranje “njegovih miljenika” iz bošnjačkog političkog krila.
Druga odluka koja je posebno izazvala kontroverze je namirivanje duga slovenačkom Viaductu iz fonda putarina, s ciljem izbjegavanja da država BiH snosi teret entitetskih dugovanja. Za Dodika je to bio “prevara vijeka”, a proces je opisao kao kolaboraciju “advokatskih klanova iz Banje Luke i Sarajeva”, uz otvorenu podršku Schmidta.
On je poručio: „Ovo je obična pljačka“, smatrajući da Visoki predstavnik nema zakonsku osnovu da donosi ovakve odluke. Dodik je podsjetio da čak ni prethodnici Schmidta nisu intervenisali na ovaj način. Kao konkretnu reakciju, najavio je:
-
Tužbu Republike Srpske protiv države BiH – Sudski put kojim se želi osporiti valjanost i efekti Schmidtove odluke.
-
Istragu od strane MUP-a RS-a, stalni nalog za istraživanje navodne kriminalne aktivnosti Schmidta.
Dodik je dalje prokomentarisao način raspodjele dobiti Centralne banke BiH, tvrdeći da nijedna centralna banka “ne proizvodi dobit”, te da su sredstva trebala biti raspoređena u odnosu 51:49 između entiteta. Time je poručio da je Schmidtova odluka u suprotnosti s principima Fiskalnog vijeća, a samim time i sa samim osnovama entitetske ravnoteže.
Posebnu pažnju posvetio je Schmidtovom obraćanju građanima BiH, označivši ga kao “anti-dejtonsku formulaciju”. Prema Dodiku, objašnjavanje koja sredstva su namijenjena entitetima, bez precizne saglasnosti, direktno ruši principe Dejtonskog mirovnog sporazuma, po kojem BiH stoji na osnovi dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
S druge strane, Schmidt je ostao pri stavu da dug mora biti plaćen, jer presuda uprkos entitetskoj odgovornosti obavezuje cijelu državu. Naglasio je da nema prostora za izbjegavanje obaveza – pogotovo nakon arbitražne presude iz aprila 2022. – i iznio stav da nastavak politike izbjegavanja odgovornosti ugrožava funkcionisanje nacionalnih institucija.
Sve ovo oslikava duboku polarizaciju na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Schmidta, nakon odluka koje donosi bez entitetskog pristanka, dočekuju oštre reakcije poput onih od strane Dodika. S druge strane, i Visoki predstavnik, uz puni pravni okvir Povelje UN, smatra da djeluje zakonito i neophodno za očuvanje državne funkcionalnosti.
U zaključku, sukob između Dodika i Schmidta ne predstavlja samo nadmudrivanje, već se tiče temelja ustavnog sistema i budućnosti Bosne i Hercegovine. Dok jedni vide u Schmidtovim potezima nametanje i urušavanje pravnog poretka, drugi vide nužnu potrebu da državne institucije preuzmu odgovornost i pruže odgovor na međunarodne obaveze. U ovoj borbi, opstanak suživotne ravnoteže zavisiće od političke volje da se poštuju narodna prava, ali i međunarodni ugovori – pitanje čiji će odgovor odrediti sudbinu bh. državnog kompleksa.
Hvala Vam na čitanju.
