Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, ponovo je izazvao političku buru svojim oštrim istupom protiv visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Christiana Schmidta, čije je posljednje odluke označio kao direktan udar na suverenitet entiteta i ustavni poredak BiH. Dodik je u svom govoru u Banjoj Luci izrazio ozbiljno nezadovoljstvo zbog poteza OHR-a, koji po njegovom mišljenju, ruše političku stabilnost i evropsku perspektivu BiH.
U centru Dodikove kritike nalazi se Schmidtova odluka da se iz profita Centralne banke BiH finansira nabavka tehničke opreme za sprovođenje poštenih izbora, kao i odluka o plaćanju duga slovenskoj firmi Viadukt. Prema Dodikovim riječima, ove mjere ne samo da su nezakonite, već i štetne po interese entiteta RS, jer se sprovode bez saglasnosti svih konstitutivnih naroda, što direktno zadire u ustavnu strukturu BiH.
Posebno je istakao da:
-
Schmidt nije imenovan od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, pa samim tim, prema stavu rukovodstva RS-a, nema pravni legitimitet da donosi obavezujuće odluke.
-
Odluke koje Schmidt donosi su, po njegovim riječima, “spekulativne i štetne”, i ukazuju na neuspjeh evropske politike u BiH.
-
RS se nalazi na prekretnici i razmatra mogućnost redefinisanja svog odnosa prema evropskom putu BiH, ukoliko se sve Schmidtove odluke ne povuku.
Ovo nije prvi put da Dodik koristi prijetnju zaustavljanjem evropskih integracija kao politički pritisak. Ovaj put, međutim, njegovi zahtjevi idu korak dalje jer uključuju i:
-
Zahtjev prema Evropskoj uniji da se ponište sve Schmidtove odluke;
-
Najavu pokretanja tužbe protiv države BiH zbog, kako navodi, štete nanesene entitetu RS;
-
Pritisak na novu administraciju SAD-a da se javno izjasni da li podržava rad OHR-a i Schmidta;
-
Nalog policiji RS-a da sprovede istragu protiv Schmidta zbog navodne umiješanosti u kriminalne radnje;
-
I možda najkontroverzniju izjavu – da će, ako Schmidt pokuša da državnu imovinu proglasi vlasništvom države BiH, RS donijeti odluku o proglašenju nezavisnosti.
Ova posljednja prijetnja predstavlja eskalaciju retorike koja je i ranije korištena, ali sada dolazi u kontekstu intenziviranih političkih tenzija i direktnih administrativnih odluka OHR-a, koje se u RS-u smatraju direktnim zadiranjem u autonomiju entiteta.
U vezi s finansiranjem izbornog procesa, Dodik tvrdi da je oprema koju Schmidt sada formalno “uvodi” već u BiH, i da se ovaj proces koristi kao izgovor za dalje miješanje u nadležnosti entiteta, preko stranih kompanija, uglavnom iz Njemačke i drugih EU zemalja. Time, smatra Dodik, Bosna i Hercegovina gubi kontrolu nad sopstvenim izbornim sistemom i dodatno se kompromituje njen suverenitet.
Kada je riječ o slučaju Viadukt, Dodik ga označava kao “organizovanu prevaru”, u koju su, prema njegovim tvrdnjama, umiješani pravni timovi iz Banje Luke i Sarajeva, kao i sam Schmidt. On smatra da se ovom odlukom BiH stavlja u podređen položaj, dok se istovremeno entitet RS proglašava odgovornim za dug koji bi, po njegovom mišljenju, trebao biti entitetski, a ne državni problem.
U zaključku svog obraćanja, Dodik jasno poručuje da Republika Srpska više neće tolerisati odluke koje smatra neustavnim. Ako se evropske institucije i međunarodni faktori ne distanciraju od Schmidtovih odluka, RS će blokirati sve procese koji vode BiH ka EU. On najavljuje moguću radikalizaciju političkog kursa, pozivajući se na zaštitu ustavnog poretka entiteta i “volju naroda”.
Dodikove izjave ne samo da izazivaju pažnju domaće javnosti, već su odjeknule i u međunarodnim diplomatskim krugovima, posebno u Zagrebu, gdje se sa zabrinutošću posmatra razvoj situacije u BiH. Njegova poruka je jasna – ukoliko se nastavi praksa donošenja odluka bez saglasnosti svih konstitutivnih naroda, Republika Srpska će preispitati svoje mjesto u okviru Bosne i Hercegovine.
Ovaj politički istup još jednom potvrđuje duboku institucionalnu i političku krizu u BiH. Schmidtove odluke koje za cilj imaju funkcionalizaciju države i uvođenje izbornih reformi, naišle su na snažan otpor iz Republike Srpske, koja ih vidi kao prijetnju svojoj autonomiji. Dok se Evropska unija i međunarodna zajednica zalažu za efikasniju i stabilniju BiH, lokalne političke snage kao što je Dodik vide te napore kao pokušaj centralizacije i derogacije entitetskih prava.
Krajnji ishod ovog sukoba između OHR-a i rukovodstva Republike Srpske još uvijek je neizvjestan, ali je jasno da situacija zahtijeva ozbiljan dijalog i političku mudrost svih aktera kako bi se izbjegla dalja destabilizacija zemlje.
