Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, nedavno je iskoristio svoja Bonska ovlaštenja i donio važne odluke koje će imati dugotrajan utjecaj na funkcionisanje države i njenih institucija. U fokusu njegovih poteza su način isplate duga prema firmi Viaduct i uvođenje novih tehnologija za predstojeće izbore 2026. godine. Schmidt je, pored ovih tema, naglasio i ozbiljne probleme koji opterećuju političku i finansijsku situaciju u zemlji, te je direktno uputio poruke kako vlastima tako i građanima, sa jasnim apelom za odgovornost i konkretne reforme.
U uvodnom dijelu svog obraćanja, Schmidt je istakao da Bosna i Hercegovina već duže vrijeme nema usvojen državni budžet za 2025. godinu, što značajno ograničava rad državnih institucija koje su, podvukao je, ključne za sve građane. Odsustvo budžeta onemogućava normalno funkcionisanje, ali i sprovođenje neophodnih reformi, naročito onih koje se odnose na integritet i transparentnost izbora, što je jedna od ključnih obaveza prema EU, Daytonskom sporazumu i OSCE-u. Iako je već usvojena studija izvodljivosti za uvođenje novih izbornih tehnologija, trenutno nema sredstava u budžetu koja bi omogućila njihovu realizaciju.
Schmidt je potom detaljnije objasnio problem dugova koji proizlaze iz međunarodnih arbitražnih odluka, posebno onih koje se odnose na firmu Viaduct. Prema presudi Arbitražnog suda u Vašingtonu iz aprila 2022. godine, BiH duguje gotovo 80 miliona KM, ali zbog kontinuiranog obračuna kamata, dug je narastao na preko 110 miliona KM i svakodnevno raste za dodatnih oko 9.000 eura. Ovo predstavlja ozbiljnu prijetnju za finansijsku stabilnost države, naročito za važne institucije kao što su Centralna banka BiH i Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA).
Da bi se spriječile neželjene posljedice, Schmidt je donio odluku da se dio rezervi, blokiranih od 2018. godine na osnovu prihoda od putarina, preusmjeri za izmirenje ovog duga. Novac će biti uzet iz sredstava koja pripadaju Republici Srpskoj, ali neće utjecati na njen budžet niti na usluge koje građani RS primaju. Ovaj potez Schmidt opravdava principom da dug mora biti vraćen od strane onog ko ga je napravio, podsećajući na ugovor iz 2017. godine između Vlade RS i Vijeća ministara, kojim se RS obavezala na izmirenje ovog duga, no bez dosadašnjih isplata. On naglašava da država ne može da preuzima dugove entiteta i da to nije prihvatljivo.
Pored finansijskih pitanja, Visoki predstavnik je posebno istakao potrebu da institucije kao što su Centralna banka BiH i BHANSA odmah preduzmu mjere kako bi spriječile izvršne postupke koji ugrožavaju imovinu i funkcionalnost ovih ključnih državnih organa. On je naglasio da su ove institucije vitalne za građane i da se sa njima ne smije igrati, jer njihova stabilnost garantuje sigurnost i nesmetan rad važnih državnih servisa.
Schmidtova odluka također omogućava da profit Centralne banke, koji je do sada bio neiskorišten za državne potrebe, bude usmjeren ka finansiranju nabavke novih izbornih tehnologija za opće izbore 2026. godine. Ovo je korak ka modernizaciji izbornog procesa koji je dugo bio neophodan, ali do sada nije osiguran finansijski. Uz to, preostali profit Centralne banke moći će se koristiti isključivo za podršku institucijama Bosne i Hercegovine, čime se otvara mogućnost za stvaranje stabilnog državnog budžeta.
Važno je napomenuti da će Federacija BiH dobiti sredstva u istom iznosu, pošto se rezervna sredstva od putarina dijele između entiteta, čime se nastoji održati princip ravnopravnosti. Schmidtova odluka stupa na snagu odmah po objavljivanju na stranici OHR-a.
U zaključku, Visoki predstavnik je uputio snažnu poruku političkim liderima Bosne i Hercegovine da što prije usvoje državni budžet za narednu godinu, jer su građani zemlje dugo čekali na funkcionalnu državu i stabilne institucije. Istakao je da je sada vrijeme za odgovornost, prestanak političkih igara i usmjeravanje ka reformama koje će omogućiti BiH sigurnu budućnost u Evropskoj uniji. Naglasio je da građani zaslužuju zemlju u kojoj funkcionišu institucije, vladavina prava i u kojoj mladi vide perspektivu za život i rad.
Christian Schmidt je zaključio svoje obraćanje podsjećajući da Bosna i Hercegovina još uvijek ima šansu da nadoknadi propušteno vrijeme, ali samo ako njeni politički predstavnici izaberu put napretka i odgovornosti umjesto paralize i retorike. Naglasio je da je međunarodna zajednica, kroz EUFOR Altheu i njegovu funkciju visokog predstavnika, i dalje aktivno uključena u očuvanje mira i stabilnosti u zemlji, te da će koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi zaštitila interese građana BiH.
