Reakcije na posljednje odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta sve su burnije, a među onima koji su najoštrije kritikovali njegove poteze jeste i Sanja Vulić, šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Vulić se obrušila na Schmidtove odluke tvrdeći da one ne samo da potkopavaju mir i stabilnost, već i direktno podrivaju dejtonsku strukturu Bosne i Hercegovine.
Prema njenim riječima, najnovije mjere koje Schmidt provodi – prije svega one koje se odnose na naplatu duga slovenačkoj firmi Viadukt oduzimanjem sredstava iz entiteta Republika Srpska, kao i finansiranje izbornog procesa bez saglasnosti domaćih institucija – predstavljaju ozbiljno kršenje ustavnog poretka i dugoročnu opasnost po autonomiju i prava entiteta.
Vulić ne krije ogorčenost. Smatra da se Schmidt ponaša kao “politički egzekutor”, koristeći svoj položaj da nametne volju onima koji nemaju stvarni legitimitet unutar sistema. Njegovo djelovanje opisuje kao očajnički pokušaj da disciplinuje entitet, ali ne putem dijaloga i političkog dogovora, već kroz, kako tvrdi, pritiske, ucjene i ekonomske kazne.
Navela je nekoliko ključnih tačaka koje smatra posebno spornim:
-
Odluka da se dug Viaductu naplati iz sredstava koja pripadaju Republici Srpskoj, mimo saglasnosti entiteta;
-
Uvođenje tehnologije i finansiranje izbora bez prethodne konsultacije sa zakonodavnim tijelima BiH;
-
Zalaganje za obustavu finansijskih sredstava iz EU prema RS-u, što tumači kao politički motivisan napad;
-
Bliske veze Christiana Schmidta s pojedinim domaćim političarima, naročito Elmedinom Konakovićem, za kojeg tvrdi da djeluje mimo volje naroda.
Prema njenom viđenju, sve ove radnje upućuju na to da Schmidt zapravo vodi politikom prinude, a ne stabilnosti. Umjesto da pomaže izgradnji političkog povjerenja i zajedničkog života, on doprinosi produbljivanju podjela, narušava balans između entiteta i pokušava marginalizovati Republiku Srpsku u ključnim političkim i ekonomskim tokovima zemlje.
Posebno je podcrtala da:
-
Dejtonski mirovni sporazum nije samo istorijski dokument, već pravna i politička osnova opstanka BiH;
-
Republika Srpska nije trenutni hir niti politička izmišljotina, već dejtonski priznata činjenica;
-
Svako pokušavanje njenog slabljenja putem finansijskih ili političkih mjera nailazi na snažan otpor građana RS-a.
U njenoj retorici jasno je primjetna poruka da RS neće prihvatiti marginalizaciju, bez obzira na poteze međunarodne zajednice. Što su pritisci veći, to jača odlučnost naroda da brani svoj entitetski identitet, poručuje Vulić.
Takođe je dala do znanja da Schmidt, prema njenim riječima, nije neutralan posmatrač, već aktivni učesnik u političkim igrama koje, kako tvrdi, služe interesima pojedinih političkih aktera unutar BiH. U tom kontekstu spominje i moguće povezanosti sa spornim političkim manevrima, aludirajući na Konakovića i druge političare iz Sarajeva, koje vidi kao saveznike Schmidta u pokušaju centralizacije vlasti.
U njenoj izjavi se osjeća jasno nezadovoljstvo ne samo samim odlukama, nego i samim principom donošenja tih odluka – bez konsultacija sa zakonodavnim institucijama, bez glasanja, i, kako tvrdi, bez poštovanja volje naroda u entitetima.
Završna poruka Sanje Vulić bila je u znaku odbrane identiteta Republike Srpske. Jasno je istakla:
-
Bez obzira na napore visokog predstavnika, narod RS-a neće odustati od svojih prava;
-
Svaki pokušaj finansijske izolacije ili političke marginalizacije naići će na otpor;
-
Volja građana RS-a da sačuvaju entitet je nepokolebljiva.
Poruka je bila sažeta u njenoj završnoj rečenici: “Živjeće RS.”
Time je Vulić uputila poruku i unutar BiH, i međunarodnim institucijama – da svaka intervencija koja ne uvažava entitetsku ravnopravnost može imati dalekosežne posljedice, ne samo po političke odnose u zemlji, već i po stabilnost celokupnog regiona.
Ova izjava dodatno pokazuje dubinu političkih podjela u Bosni i Hercegovini i poteškoće u postizanju konsenzusa čak i oko tehničkih ili administrativnih pitanja, kao što su dugovanja ili izborna reforma. Dok visoki predstavnik insistira na mjerama koje smatra nužnim za funkcionisanje države, njegovi protivnici – poput Vulićeve – to doživljavaju kao prijetnju entitetskoj autonomiji.
S obzirom na ovakvu retoriku, teško je očekivati smirivanje političke klime u skorije vrijeme, posebno ako se ovakvi unilateralni potezi nastave. Iako Schmidt ima podršku određenih političkih krugova, jasno je da njegov rad i dalje izaziva duboku podjelu unutar političkog vrha Bosne i Hercegovine.
