U Bosni i Hercegovini se posljednjih dana pojavila nova kontroverza oko odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, koja je izazvala brojne reakcije i dodatno zakomplikovala političku situaciju u zemlji. Schmidt je, prema dostupnim informacijama, prije 11. jula — datuma komemoracije povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici — pripremio važan dokument kojim je namjeravao iskoristiti svoje Bonske ovlasti kako bi nametnuo državni budžet za 2025. godinu. Međutim, ovaj potez nije prošao bez prepreka, jer su se u zadnji čas u cijelu priču uključile Sjedinjene Američke Države.
Uvodno, važno je razumjeti da je Schmidt, da ne bi narušio dostojanstvo i pažnju komemoracije, pomjerio najavu svoje odluke za dan nakon samog obilježavanja, odnosno za 14. juli 2025. godine. Očekivalo se da će upravo tada službeno objaviti nametnuti budžet, što je izazvalo veliki interes, ali i zabrinutost u političkim krugovima. Ipak, umjesto da odluka bude odmah donesena, iz State Departmenta je stigao zahtjev za dodatno vrijeme. Američki zvaničnici tražili su nekoliko dana kako bi detaljno pregledali i analizirali Schmidtov prijedlog, što je izazvalo špekulacije o stvarnim razlozima ovog zastoja.
Razrada situacije pokazuje da je Schmidt u pripremljenom dokumentu uveo niz važnih i složenih odredbi koje su mogle imati značajne posljedice na unutrašnju politiku BiH. Među najvažnijim tačkama bile su:
-
Trajno finansiranje šest ključnih institucija kulture, uključujući Zemaljski muzej i Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku.
-
Osiguranje sredstava za održavanje izbora, što uključuje posebno izdvajanje novca za nabavku skenera za elektronsko glasanje.
-
Obaveza da BiH plati dug firme Viaduct, uz mogućnost da se taj iznos naknadno odbije od prihoda Republike Srpske.
Ove stavke, potvrđene iz više izvora bliskih političkim krugovima, predstavljaju složeni paket mjera koje su mogle direktno utjecati na raspodjelu novca i kontrolu nad pojedinim segmentima državne administracije.
Međutim, najvažniji faktor koji je zaustavio Schmidtovu odluku bila je američka intervencija. Kako piše portal Politički.ba, cijeli nacrt odluke je proslijeđen u Vašington, gdje je započela detaljna analiza. Još uvijek nije jasno šta tačno Amerikanci procjenjuju — da li je riječ o tehničkim ili političkim elementima, niti da li će uopće dopustiti da Schmidtovo nametanje prođe u originalnoj formi.
Ovaj razvoj događaja otvorio je više pitanja nego što je pružio odgovora, a moguće su dvije varijante:
-
Odgoda kao manevar — moguće je da je ovo samo taktika da se trenutno izbjegne bilo kakvo nametanje odluke, odnosno da se Schmidtovu odluku stavi „na led“ dok se ne pronađe kompromis ili nova strategija.
-
Izmjene odluke — alternativno, State Department može tražiti da se određeni dijelovi dokumenta izmijene ili ublaže, posebno oni koji izazivaju neslaganja među političkim akterima u BiH.
Iako su detalji skrivani od javnosti, očigledno je da je ova situacija još jedan primjer koliko je međunarodni faktor snažno uključen u unutrašnje odluke BiH, a posebno u kontrolu rada visokog predstavnika i njegovih ovlasti.
U zaključku, može se reći da je slučaj sa Schmidtovim nametanjem budžeta ilustracija složenosti političkog sistema Bosne i Hercegovine, gdje se svaka veća odluka ne može posmatrati izolirano od međunarodnih utjecaja i pritisaka. Trajno finansiranje kulturnih institucija i sredstva za izbore predstavljaju ključne teme koje direktno utiču na stabilnost države, dok je plaćanje dugova i finansijska raspodjela dodatni sloj političkih tenzija.
Ono što ostaje nepoznato jeste kakav će biti konačni ishod ovog procesa i hoće li Schmidt moći nametnuti svoju odluku, ili će američka intervencija rezultirati značajnim izmjenama ili čak odustajanjem od dijela svojih ovlasti. U svakom slučaju, ovaj razvoj događaja potvrđuje koliko je situacija u BiH i dalje nestabilna i podložna snažnim političkim manevrima — kako domaćih aktera, tako i međunarodnih sila.
Važno je istaći da ova situacija dodatno naglašava kompleksnost i osjetljivost političkog okruženja u Bosni i Hercegovini, gdje se svaki pokušaj donošenja važnih odluka suočava s nizom prepreka i različitih interesa. Međunarodni utjecaji, posebno američki, često igraju presudnu ulogu u usmjeravanju unutrašnjih procesa, čime se dodatno otežava samostalno djelovanje domaćih institucija. Ova dinamika stvara okruženje u kojem su kompromisi i dogovori gotovo neizbježni, ali i izuzetno zahtjevni, što dodatno produbljuje političku nestabilnost i neizvjesnost budućnosti Bosne i Hercegovine.
