U jeku sve intenzivnijih geopolitičkih tenzija, Mark Rutte, novoimenovani generalni sekretar NATO saveza, poslao je ozbiljnu poruku državama koje i dalje održavaju aktivne ekonomske veze s Rusijom. Njegova izjava, upućena tokom susreta s američkim senatorima, oslanja se na nedavne izjave predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji je naglasio hitnost postizanja mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine.
U pozadini ovih poruka leži ideja da vrijeme ističe, i da će, ukoliko ne dođe do diplomatskog rješenja u roku od 50 dana, sve zemlje koje nastave trgovinske odnose s Moskvom biti izložene sekundarnim ekonomskim sankcijama, i to u punom obimu.
Rutte je, ne skrivajući zabrinutost, iznio jasan stav da države poput Kine, Indije i Brazila moraju pažljivo preispitati svoje pozicije. „Moj savjet ovim zemljama je vrlo jednostavan – razmislite dobro. Jer bi vas ovo moglo ozbiljno pogoditi,“ poručio je novinarima nakon sastanka na Capitol Hillu. On je time aludirao na najavljene 100-postotne carine i ekonomske mjere koje bi mogle biti uvedene u slučaju ignorisanja poziva na mirovne pregovore s Kremljom.
U svojoj izjavi, Rutte je simbolično sugerisao da bi lideri ovih zemalja trebali lično kontaktirati ruskog predsjednika Vladimira Putina i uputiti mu jasan apel: da pristupi pregovorima sa ozbiljnošću, kako bi se izbjegle posljedice koje bi mogle pogoditi globalnu ekonomiju, a naročito one zemlje koje se smatraju neutralnima ili nedovoljno angažiranima po ovom pitanju.
Ovakva izjava dolazi neposredno nakon što je Trump objavio da će Sjedinjene Američke Države dodatno naoružati Ukrajinu, čime žele osnažiti položaj Kijeva na bojnom polju, ali i stvoriti pritisak na Moskvu kako bi sjela za pregovarački sto. Istovremeno, Trump je najavio da više neće tolerisati pasivnost zemalja koje uvoze rusku robu, nazivajući takvo ponašanje licemjernim i štetnim po globalnu sigurnost.
Ova nova doktrina pritiska obuhvata:
-
Uvođenje sekundarnih sankcija – koje ne targetiraju direktno Rusiju, već njene partnere;
-
Prijetnje ekonomskim blokadama protiv kompanija i država koje i dalje posluju s ruskim sektorima nafte, plina, čelika, gnojiva i drugih sirovina;
-
Poruku o odgovornosti: čak i ekonomski neutralne zemlje neće moći ostati po strani ako nastave da, kako je rečeno, “pune ruski ratni budžet”.
U tom kontekstu, Rutteova izjava nije samo upozorenje, već signal jedne nove, agresivnije transatlantske politike, u kojoj će se ekonomski interesi sve više podređivati geopolitičkim ciljevima. NATO, kako se čini, sve više izlazi iz okvira samo vojne organizacije i postaje mehanizam za oblikovanje globalnog ponašanja, kroz političke i ekonomske poruke.
S obzirom na sve jači pritisak, tri zemlje koje su se našle u fokusu – Brazil, Kina i Indija – sada se suočavaju s teškim izborom. Svaka od njih ima razloge zbog kojih održava veze s Moskvom: Kina zbog strateškog suparništva sa Zapadom, Indija zbog vojno-tehničke saradnje i pristupa ruskoj nafti, a Brazil prvenstveno zbog ekonomskih potreba i neutralnog stava prema ratnim sukobima.
Međutim, potencijalne posljedice uključuju:
-
Gubitak pristupa američkom tržištu ili sankcije prema njihovim kompanijama;
-
Izolaciju u međunarodnim finansijskim institucijama;
-
Politički pritisak unutar UN-a i drugih globalnih tijela;
-
Slabljenje bilateralnih odnosa sa zapadnim silama;
-
Destabilizaciju domaće ekonomije kroz gubitak stranih investicija i partnerstava.
Rutte, kao neko ko dolazi iz evropske političke tradicije pragmatizma i diplomatije, ne koristi prijetnje olako. Njegova izjava zapravo reflektuje ozbiljnost situacije i činjenicu da je NATO spreman uvesti nove metode u borbi protiv onih koje vidi kao posredne podržavaoce ruske agresije.
Zaključno, ova poruka označava početak jednog mnogo šireg pristupa međunarodnim krizama, u kojem će i “neangažovani” biti smatrani odgovornima. Ukoliko u narednih 50 dana ne dođe do suštinskog pomaka u mirovnim inicijativama, svijet bi mogao svjedočiti novom talasu ekonomskih sukoba, čiji bi uticaj daleko nadmašio granice Istočne Evrope. Rutte, čije riječi sada nose težinu cijelog NATO saveza, jasno je stavio do znanja da neutralnost više nije opcija – vrijeme je za odluke koje će oblikovati globalni poredak u decenijama koje dolaze.
