U svjetlu najnovijih informacija iz Sjedinjenih Američkih Država, pažnja svjetske javnosti okrenuta je prema potencijalnom zaokretu u američkoj politici prema ratu u Ukrajini. Donald Trump, aktuelni predsjednik SAD-a, prema informacijama koje je prenio Axios, planira značajnu promjenu u pristupu naoružavanju ukrajinskih oružanih snaga. Ova inicijativa mogla bi imati velike posljedice, ne samo za tok rata već i za globalnu geopolitičku ravnotežu.
Naime, prema informacijama dva izvora bliska administraciji, u pripremi je plan koji uključuje slanje ofenzivnog naoružanja Ukrajini, s naglaskom na rakete dugog dometa. Posebno se ističe mogućnost isporuke projektila koji bi mogli pogoditi mete duboko unutar teritorije Rusije, uključujući čak i Moskvu, što bi značilo da su mete udaljene i do 480 kilometara na dohvat ukrajinske artiljerije. U tom kontekstu, kao najizgledniji kandidat za ovu vrstu operacije navodi se JASSM raketni sistem – visokoprecizno oružje razvijeno upravo za ciljanje objekata u dubini neprijateljskog prostora.
Odluka o takvom koraku nije donesena olako. Ključni trenutak koji je, prema tvrdnjama izvora, utjecao na Trumpovu odluku bio je telefonski razgovor s Vladimirom Putinom održan 3. jula. Tokom tog razgovora, ruski predsjednik je, navodno, jasno poručio da planira dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini. Ta izjava, kako prenosi Axios, bila je prekretnica u razmišljanju američkog predsjednika, koji je dotad oklijevao da Ukrajini omogući pristup ofanzivnim kapacitetima koji bi direktno mogli ugroziti rusku teritorijalnu sigurnost.
U svjetlu ove nove dinamike, Trump je javno izjavio da će Sjedinjene Američke Države poslati dodatne protivzračne sisteme tipa Patriot, kao i sveobuhvatnu vojnu opremu, uz finansijsku podršku koju bi djelimično trebala pokriti Evropska unija. Njegove riječi bile su jasne: „Poslat ćemo im razne komade sofisticirane vojne opreme“, čime je potvrdio namjeru da SAD ostane ključni vojni partner Kijeva.
Kroz cijeli razvoj događaja osjeća se nekoliko ključnih tačaka:
-
Najava isporuke raketa koje mogu doseći rusku prijestonicu, što predstavlja najdirektniju američku vojnu podršku Ukrajini do sada;
-
Poziv s Putinom kao okidač koji je uvjerio Trumpa da eskalacija iz Moskve više nije prijetnja, već izvjesnost;
-
Evropsko sufinansiranje projekta, što ukazuje na sve širu međunarodnu koordinaciju i pritisak na Rusiju;
-
Upotreba sistema Patriot, koji su se već pokazali kao pouzdana zaštita od raketnih napada i potencijalna prednost u zračnom ratu.
Ovakav razvoj situacije može se tumačiti i kao signal da se američka politika u vezi s Ukrajinom kreće iz faze „kontrolisane podrške“ prema direktnoj vojnoj konfrontaciji s Rusijom, posredstvom ukrajinske vojske. Iako konačna odluka još nije formalizovana – što su potvrdili i izvori Axiosu – svi pokazatelji upućuju da se SAD sprema za novu, agresivniju fazu involviranja u sukob.
Za Vladimira Putina i ruski vrh, ova najava dolazi u nezgodnom trenutku. Ne samo zbog vojnih i logističkih izazova koje ovakva eskalacija nosi, već i zbog mogućeg unutrašnjeg pritiska koji bi se mogao generisati ukoliko Ukrajina počne gađati ciljeve unutar ruske teritorije – što bi imalo ogroman psihološki efekat na stanovništvo, ali i na vojni moral.
U širem strateškom smislu, ova promjena u američkoj politici može signalizirati prelazak iz faze „zadržavanja Rusije“ u fazu aktivnog potiskivanja ruskog utjecaja u regiji. Time se Sjedinjene Države pozicioniraju kao ne samo vojni sponzor Ukrajine, već i akter koji namjerava diktirati ishod sukoba. Pored toga, eventualna isporuka naprednih ofanzivnih sistema poput JASSM mogla bi natjerati Rusiju da preispita svoje vojne prioritete i razmotri mogućnost uzvraćanja Zapadu na diplomatskom, ekonomskom ili čak vojnom planu.
U konačnici, iako detalji još nisu službeno potvrđeni, ova vijest već sada izaziva uznemirenost u diplomatskim krugovima jer bi – ukoliko se realizira – mogla izmijeniti čitavu dinamiku rata. Ulog više nije samo teritorijalna kontrola unutar Ukrajine, već mogućnost šireg regionalnog sukoba koji može obuhvatiti i druge saveznike obje strane.
U ovom trenutku, najvažnije pitanje koje se postavlja glasi: da li će potencijalno oružje koje može gađati Moskvu biti isporučeno samo kao sredstvo odvraćanja – ili kao alat za promjenu toka rata? Kako god bilo, pred svijetom je još jedan test stabilnosti međunarodnih odnosa, a pred Ukrajinom – možda najjači val podrške još od početka invazije.
