Izrael se nalazi na prekretnici kada je riječ o klimatskoj budućnosti zemlje, a najnoviji izvještaj Izraelske meteorološke službe unosi dodatnu dozu ozbiljnosti u ovu već zabrinjavajuću sliku. Po prvi put, korišteni su precizni klimatski modeli visoke rezolucije, koji nude detaljan uvid u promjene koje bi mogle pogoditi regiju u narednim decenijama. Rezultati ukazuju na to da se zemlja suočava s mogućim klimatskim ekstremima koje do sada nije iskusila – temperaturama koje prelaze 50°C, ozbiljnim urbanim poplavama, te sve češćim i intenzivnijim toplotnim talasima.
Ono što ovaj izvještaj izdvaja od prethodnih je činjenica da koristi mrežu modeliranja rezolucije od svega 2,5 km², što omogućava razlikovanje klimatskih karakteristika čak i između geografski bliskih, ali mikroklimatski različitih gradova. Time su raniji podaci, koji su se oslanjali na rezolucije od 30 do 100 km², značajno nadograđeni i preciznije usmjereni na potrebe izraelskog teritorija.
Konkretni podaci i prognoze iz ovog izvještaja otkrivaju nekoliko ključnih promjena koje se očekuju do 2070. godine:
-
U dolini Hula, moguće su temperature koje dostižu čak 57,5°C.
-
U Jerusalemu, toplotni talasi mogli bi donijeti temperature i do 47°C.
-
Cijela unutrašnjost i planinska područja očekuju porast temperature za 4,5 do 5 stepeni Celzijusa.
-
Priobalna područja i nizine će bilježiti povećanje temperature od 3 do 3,5 stepena.
I minimalne i maksimalne vrijednosti temperature će se povećavati, što dodatno pojačava toplotni stres na stanovništvo, posebno starije osobe i hronične bolesnike.
Pored vrućina, intenzivne padavine predstavljaju drugi aspekt nove klimatske stvarnosti. Iako se ukupna godišnja količina kiše možda smanji, predviđa se da će padavine postati kraće, ali znatno intenzivnije, što stvara ogroman izazov za urbane sredine. Ovi iznenadni pljuskovi mogli bi rezultirati:
-
Urbanim poplavama usljed preopterećenih kanalizacionih i drenažnih sistema,
-
Erozijom zemljišta i štetama na infrastrukturi,
-
Zastojima u saobraćaju i ozbiljnim ekonomskim gubicima.
Naročito ugroženi bi mogli biti priobalni gradovi, u kojima je infrastruktura često već sada na granici kapaciteta. Očekuje se da će intenzitet ekstremnih padavina rasti za čak 40 do 50%, a razlog tome je što topliji zrak zadržava više vodene pare, stvarajući nestabilniju atmosferu i povećanu vjerovatnoću za snažne lokalne pljuskove.
Stručnjaci ističu da je riječ o naučno potkrijepljenim činjenicama, a ne puko teoretskom modeliranju. Dr. Amir Givati, direktor Meteorološke službe Izraela, upozorava da raniji modeli više ne prate stvarnu brzinu klimatskih promjena. Na terenu se već sada registruje brže zagrijavanje nego što su predviđali prethodni izvještaji.
U svjetlu tih saznanja, izraelski stručnjaci preporučuju niz hitnih mjera koje bi trebale postati prioritet državne politike:
-
Infrastrukturno prilagođavanje, posebno u gradovima, kako bi se izbjegli kolapsi sistema za odvodnju i rashlađivanje.
-
Planiranje javnog zdravstva, s fokusom na pripremu bolnica, hitnih službi i sistema za zaštitu ranjivih grupa.
-
Ulaganja u energetsku otpornost, uključujući obnovljive izvore energije i stabilizaciju elektrodistribucije.
-
Vodoprivredne strategije, koje bi osigurale dugoročno snabdijevanje vodom, uprkos mogućim sušnim sezonama.
-
Urbano planiranje i pošumljavanje, kako bi se smanjio efekat “toplotnih ostrva” u velikim naseljima.
Ono što najviše zabrinjava je realna mogućnost da se ove promjene dese čak i ako globalna zajednica uspije u ograničavanju emisija gasova staklene bašte. U slučaju neuspjeha u tom pogledu, Izrael će biti među prvima koji će osjetiti puni udar klimatske krize.
Na kraju, iako se o ovim podacima malo govori u javnom prostoru, postaje jasno da će pitanje klimatske prilagodbe biti jedno od najvažnijih izazova za Izrael u 21. vijeku. Ovaj izvještaj nije samo upozorenje – on je poziv na akciju, jer vrijeme za pripreme ističe. Ignorisanje nauke više nije opcija – sada je pitanje opstanka i otpornosti jednog cijelog društva.
