Turizam u Bosni i Hercegovini prolazi kroz težak period, a posebno je uočljiv drastičan pad broja arapskih turista koji su tradicionalno bili među najvjernijim posjetiocima naše zemlje. Ova situacija postavlja važna pitanja o budućnosti turističke industrije i ekonomskim posljedica za cijelu zemlju.
Šta se dogodilo?
Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine za prvi kvartal 2025. godine, zabilježen je značajan pad broja posjeta turista iz Kraljevine Saudijske Arabije, Kraljevine Bahrein i Sultanata Oman. Istovremeno, blago je porastao broj posjeta iz Države Katar, Države Kuvajt i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali to nije dovoljno da kompenzira ukupan pad.
Muhamed ef. Velić, imam Ferhadija džamije u Sarajevu, opisao je situaciju riječima: “Kao da su u zemlju propali. Nema ih ni na ulicama, ni u restoranima, a ni u džamijama. Prošle godine u ovo doba, nisi se mogao okrenuti od njih. A, Boga mi, sada ih je strah napustiti svoja mjesta. Jer, rat je blizu i prijetnja je svima.”
Zašto je važno?
Arapski turisti nisu samo brojni – oni su i najduži ostaju tokom sezone i najviše troše tokom boravka u BiH. Njihov odlazak znači:
- Značajan pad ukupne potrošnje u turističkom sektoru
- Smanjenje broja ostvarenih noćenja u hotelima i drugim smještajnim objektima
- Negativan uticaj na lokalne privredne subjekte koji su se oslanjali na ovu klijentelu
- Gubitak deviznih priliva koji su važni za ekonomiju zemlje
Reakcije i analiza uzroka
Stručnjaci upozoravaju da razlozi za ovaj pad nisu samo u eskalaciji nasilja na Bliskom istoku, već i u problemima u našem sistemu:
Vizni režim i konfuzija
Pod pritiskom zahtjeva iz Brisela za vizno usklađivanje s Europskom unijom, uvedene su vize za prijateljske države: Sultanat Oman, Kraljevinu Bahrein i Državu Kuvajt. Iako je Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o bezviznom režimu tokom turističke sezone (1. juni – 30. septembar), ova odluka je donesena tek potkraj aprila 2025., za razliku od 2024. kada je slična odluka donesena u januaru.
Neradna nedjelja
Neradna nedjelja ozbiljno utiče na turizam, a bilježe se slučajevi otkazivanja aranžmana. Turisti iz Kanade su u recenzijama napisali: “Nismo navikli na zatvaranja nedjeljom, a u Sarajevu je sve zatvoreno nedjeljom.”
Posljedice i buduće perspektive
Amir Hasičević, federalni ministar trgovine, razmatrao je sa predstavnicima sindikata i udruženja poslodavaca mogućnost izmjene članka 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini. Međutim, konačan dogovor nije postignut, a jednoglasno je odbačen model o uvođenju 16 radnih nedjelja godišnje.
Primjer Luksemburga pokazuje drugačiji pristup – tamo je vlada odobrila novi zakon kojim se želi udvostručiti nedjeljno radno vrijeme uz 70%-tno povećanje satnice za dodatne sate odrađene nedjeljom.
Bosna i Hercegovina ima ogromne turističke potencijale, ali odluke koje se donose na nivou vlada moraju biti rezultat sveukupnog posmatranja naše privrede. Turističke radnike i realni sektor su mnogo učinili kako bi BiH razvojem turizma dostigla ubrzaniji rast, što potvrđuje činjenica da smo prešli rekordnu 2019. godinu.
Mjere koje vlasti donose nikako ne bi smjele donositi štetne posljedice – potreban je balansiran pristup koji će uzeti u obzir i interese radnika i potrebe turističke industrije. Samo tako možemo očekivati povratak arapskih turista i drugih dragih gostiju iz svih krajeva svijeta, što će doprinijeti boljem standardu bosanskohercegova građanina.
Vrijeme je za preispitivanje postojećih politika i donošenje odluka koje će vratiti povjerenje naših tradicionalnih turističkih partnera.
