U nedavnom političkom sukobu u Bosni i Hercegovini, vođa Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu, Sanja Vulić, oštro je kritikovala Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg istog doma, zbog njegovih izjava i političkih poteza. Ova razmjena stavova dodatno je produbila podjele unutar parlamenta, ističući složenost i napetost u aktuelnoj političkoj situaciji zemlje.

Na početku, Vulić je istakla da Zvizdić izražava nezadovoljstvo funkcijom Doma naroda, jer on ima ambiciju da Predstavnički dom postane građanska skupština. Ona smatra da se njegova frustracija očituje kroz komentarisanje rada drugog doma, što nije u njegovoj nadležnosti. „Vidljiva je politička frustracija Zvizdića zbog njegovih komentara o Domu naroda, iako je on predsjedavajući Predstavničkog doma“, naglasila je Vulić.

Zvizdić je, s druge strane, optužio SNSD i HDZ za prekid sjednice Doma naroda, što je izazvalo dalju polemiku. Međutim, Vulić je odgovorila da on nema problem sa tim strankama, već sa Ustavom BiH, jer zaboravlja da delegati konstitutivnih naroda zajedno čine tri kluba i Dom naroda. Time je naglasila važnost ustavnog okvira i ravnopravnosti konstitutivnih naroda u političkom sistemu.

U svojoj oštrijoj kritici, Vulić je dodatno naglasila da vjeruje kako će se Klub SDA prije pridružiti inicijativi za smjenu Zvizdića iz Kolegijuma, nego da podrži protivustavne prijedloge koje on navodno zagovara. Ona je Zvizdiću uputila jasnu poruku da je vrijeme da prestane sa praznim izjavama i floskulama koje, prema njenom mišljenju, nemaju stvarnu težinu.

Dalje je kritikovala njegov politički položaj, navodeći:

  • Njegova politička moć danas je ograničena na broj glasova koje njegova stranka ima u Predstavničkom domu, i to samo ako svi njegovi poslanici dođu na sjednice.

  • Umjesto da poziva SDA da pomogne većini, Zvizdić treba biti iskren i priznati da mu je potrebna podrška SDA da bi sačuvao vlast.

  • Njegov poziv nije bio iskren poziv na saradnju, već očajnički molba za političku podršku uoči predstojećih izbora.

Ova kritika je proširena i na širu političku grupu koju Vulić naziva „nejaka trojka“, za koju tvrdi da je odgovorna za političku krizu i “kaljugu” u koju je BiH uvučena. Prema njenim riječima, ta grupa od prvog dana konsultuje strane ambasade i visokog predstavnika Christiana Schmidta, pa je čak uspela da ukloni Milorada Dodika sa određenih političkih pozicija, što je dovelo do poniženja institucija BiH.

Vulić je istakla nekoliko ključnih tačaka:

  • U BiH sada jedna strana figura, visoki predstavnik, ima moć da nameće zakone i briše Ustav.

  • Lokalni političari to prihvataju bez otpora, što smatra neprihvatljivim.

  • Ovo nije doprinos evropskom putu, već poniženje suvereniteta zemlje.

Na kraju, Vulić je osudila Zvizdićevu spremnost da razgovara sa Željkom Cvijanović ukoliko ona postane predsjednica SNSD-a, pitajući ga da li je svjestan ozbiljnosti takve izjave. Ona mu je prigovorila da uslovljava dijalog sa strankom koja ima legitimnu podršku u Republici Srpskoj, dok je njegova politička snaga, prema njenom mišljenju, zavisna od infuzije SDA. U tom kontekstu, istakla je da:

  • Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, ima legitimitet naroda u RS-u i ne može se porediti sa Zvizdićem.

  • SDA ne duguje ništa ni Zvizdiću, ni njegovim bliskim saradnicima ili grupici koja se, kako kaže, raspada pri svakom glasanju.

Posebno je oštra bila i tvrdnja da je Zvizdić izgradio svoje ime preko SDA i da sada očajnički moli tu stranku da mu pokrije leđa, što dodatno pokazuje njegovu zavisnost od te političke strukture.

Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da se između Zvizdića i Vulićke odvija pravi politički sukob koji odražava širu sliku unutrašnjih političkih nesuglasica u BiH. Konflikt se ne odnosi samo na lične odnose ili pozicije, već i na temeljna pitanja političkog sistema, ustavnosti i legitimnosti vlasti. Ovakvi sukobi doprinose političkoj nestabilnosti i otežavaju postizanje konsenzusa potrebnog za napredak države.

Ukratko, glavne poruke iz ovog spora su:

  1. Zvizdićeve političke ambicije i njegova kritika Doma naroda izazivaju frustracije i neslaganja unutar parlamenta.

  2. Vulić ističe važnost ustavnih okvira i legitimiteta delegata konstitutivnih naroda.

  3. Postoji oštra međusobna optužba za političku zavisnost i manipulacije.

  4. Politički sukob se ne odnosi samo na pojedince, već i na dublje probleme u bosanskohercegovačkom političkom sistemu.

  5. Ova dinamika dodatno komplikuje političku situaciju u zemlji i otežava pronalaženje rješenja.

Ovaj slučaj je ilustracija kako su političke tenzije i nesuglasice duboko ukorijenjene u institucijama BiH, što predstavlja izazov za stabilnost i razvoj države.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here