U Bosni i Hercegovini ponovno su otvorena brojna politička i bezbjednosna pitanja nakon najnovijih planova vlasti u Republici Srpskoj (RS) da uspostave rezervni sastav policije, što je izazvalo oštre reakcije iz drugih dijelova zemlje. Ramiz Salkić, poslanik iz redova bošnjačkog naroda u Narodnoj skupštini RS-a, javno je upozorio da se aktivnosti entitetskih vlasti ozbiljno potcjenjuju od strane domaće javnosti, međunarodne zajednice i zaštitnika državnih institucija.
Salkić smatra da je formiranje rezervnog sastava dio šireg, planskog procesa institucionalne militarizacije policije, s ciljem da bude spremna za eventualni dan „D“ – trenutak kada, prema njegovim riječima, političke ambicije RS-a pređu teritorijalne granice i krenu ka realizaciji separatističkih ciljeva. Ovakve namjere, tvrdi on, jasno se reflektuju kroz:
-
Povećanje kapaciteta i operativne spremnosti policije entiteta RS za slučaj krize,
-
Militarizaciju unutar MUP-a RS-a koja nadilazi standardno policijsko djelovanje,
-
Jasne poruke da je policija zamišljena kao “inicijalna oružana podrška”, kad dođe vrijeme za ostvarenje dubljih političkih ideja.
Salkićove izjave ukazuju na zabrinutost zbog činjenice da bi nova struktura policije mogla spriječiti rad Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), što se, prema njegovom viđenju, već dogodilo prilikom blokade provođenja odluka suda i Tužilaštva BiH. Time se dodatno produbljuje slika RS-a kao entiteta spremnog da osporava državnu presudu kako bi sačuvao vlastite bezbjednosne i političke interese.
Posebno je istakao da formiranje rezervnog sastava ima za cilj da se administrativna granica između entiteta pretvori u stvarnu teritorijalnu barijeru, što jasno asocira na proces separatizma.
Salkić je dodatno prokomentarisao etnički aspekt formiranja rezervnog sastava policije, naglašavajući odsustvo etničke raznolikosti u skladu sa Ustavom BiH. Po njegovim riječima, takva struktura policije je de facto „pravoslavizirana“ i time oslabljuje državne principe i multietničku perspektivu. Ovdje dolazi u fokus dublje pitanje – može li entitetska policijska agencija koja ne ogleda demografski sastav zajednice pravilno funkcionisati u višestranačkoj državi?
Da bi ilustrovao svoju zabrinutost, Salkić navodi da će:
-
Rezervna policija biti spremna da primi naredbe kad političke okolnosti od entiteta zahtijevaju ‘dan D’,
-
Postati prvi stupanj uvođenja vojnog okvira u slučajevima državnih intervencija poput SIPA-e,
-
I služiti kao sredstvo za demonizaciju državnih institucija i osporavanje njihove nadležnosti.
Ove ocjene sugeriraju duboko nepovjerenje prema entitetskoj vlasti, koju optužuje za ishitrene poteze s jasnim pravcem van granica dozvoljenog ustavnog djelovanja. Osim toga, on naglašava kako trenutna reakcija države predstavlja ugrožavanje kolektivnog unutarnjeg mira i podriva temeljne državne vrijednosti.
Moderni politički ustroj BiH, u kojem institucije koje slove za državne članice kao što su SIPA i sudski sistem predstavljaju osnovu za funkcioniranje države, sada je suočen s direktnim izazovom. Po Salkićevom sudu, formiranje rezervnog sastava predstavlja znak da se otvara put za buduće jednostrane poteze koji bi mogli donijeti novu krizu, umjesto stabilizacije.
U zaključku, Ramiz Salkić jasno ukazuje da formiranje rezervnog sastava policije u RS-u nije pitanje tehničke prilagodbe policijskih kapaciteta, već ozbiljna politička odluka koja imigraciono separatističke ambicije entiteta stavlja pred javnost BiH i međunarodnu zajednicu. Važnost njegovih upozorenja leži u činjenici da su efekti ovakvih politika dalekosežni – ne samo po bezbjednosne prilike, već i po ustavni poredak, međuentitetske odnose i funkcionisanje same države. Ako se ovi planovi nastave bez jasnog planiranog nadzora i saglasnosti svih naroda u BiH, posljedice mogu nadmašiti trenutnu političku fazu i otvoriti put ka potpunoj institucionalnoj fragmentaciji.
Važno je naglasiti da ovakve poteze vlasti Republike Srpske prate i snažne reakcije međunarodne zajednice, koja kontinuirano apelira na očuvanje jedinstva i stabilnosti Bosne i Hercegovine. U kontekstu složene unutrašnje političke situacije, svaki pokušaj jačanja entitetskih struktura koje mogu ugroziti funkcionalnost državnih institucija izaziva dodatnu zabrinutost. Stoga, jasno je da će budućnost bezbjednosnog sistema u BiH zahtijevati dijalog, kompromis i poštivanje Ustava, kako bi se spriječile neželjene tenzije i osigurao miran suživot svih naroda u zemlji.
