U jeku sve intenzivnijih političkih napetosti unutar Bosne i Hercegovine, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić, istaknuti član HDZ-a BiH, uputio je ozbiljne optužbe na račun političkih partnera iz tzv. sarajevske Trojke. Njegova izjava, data za Radioteleviziju Herceg-Bosne, odražava duboko nezadovoljstvo trenutnim političkim odnosima i razočaranje što je, kako tvrdi, propuštena važna prilika za približavanje zemlje Europskoj uniji.
Prema Brkiću, ključni problem predstavlja odsustvo političke stabilnosti i blokade koje dolaze iz samog vrha institucija. On navodi da je još u januaru započeta nova politička kriza, čime su se značajno usporile reforme nužne za otvaranje pregovora s EU. Izostanak dogovora i koordiniranog djelovanja, prema njegovom mišljenju, direktno je ugrozio šanse da BiH u lipnju napravi važan korak naprijed.
Brkić ne štedi riječi kada govori o odgovornima. Ističe da oni koji se verbalno najviše zalažu za europske integracije, istovremeno su i glavni kočničari napretka. Kao konkretan primjer navodi sarajevsku Trojku, koju optužuje da je izazvala institucionalni zastoj izbacivanjem srpskog predstavnika iz kolegija Zastupničkog doma, i to bez prethodnog dogovora ili jasne političke strategije.
Prema njegovim tvrdnjama, hrvatski politički predstavnici se dosljedno zalažu za reforme, pri čemu posebno ističe angažman Davora Bunoze, ministra pravde. Brkić tvrdi da je upravo Bunoza predložio najveći broj zakonskih rješenja, navodeći da:
-
60% svih zakonodavnih inicijativa potječe iz njegovog resora,
-
dok zajedno s prijedlozima iz oblasti sigurnosti, hrvatski ministri čine gotovo 80% svih prijedloga vezanih za EU integracije.
Ova statistika, prema Brkiću, jasno pokazuje da su optužbe da HDZ BiH blokira europski put – neutemeljene. Umjesto toga, on tvrdi da su hrvatski dužnosnici dosljedno predani ostvarivanju evropskih ciljeva.
Brkić se osvrnuo i na sve češće zahtjeve za rekonstrukciju Vijeća ministara, poručivši da takva inicijativa trenutno nije realna. Ključni razlog leži u tome što, prema njegovoj procjeni, ne postoji parlamentarna većina koja bi mogla izglasati nove ministre. Osim toga, upozorio je da čak i kad bi se takva većina formirala, nema garancije da bi to donijelo funkcionalnost unutar institucija kao što su Zastupnički dom, Dom naroda i Vijeće ministara.
Posebno je problematičnim ocijenio situaciju sa Zakonom o sudu BiH, koji je, prema njegovim riječima, predložio zastupnik Peđa Kojović, ali je zakon oboren glasovima Trojke iz Republike Srpske. Time je, smatra Brkić, dodatno oslabljena mogućnost da zemlja ispuni ključne uvjete koje pred BiH postavlja Europska komisija.
U ovom političkom kontekstu, Brkićeve izjave signaliziraju ozbiljnu frustraciju unutar redova HDZ-a, ali i sve dublju polarizaciju unutar vladajuće koalicije. Njegove poruke jasno ukazuju na percepciju da hrvatski politički blok snosi nerazmjerno veliku odgovornost za neuspjehe koje, kako tvrdi, u stvarnosti proizvode drugi akteri.
U tom smislu, Brkić upozorava da BiH neće imati ozbiljnu šansu za europski napredak dok god političke odluke budu vođene dnevnim interesima i međusobnim optužbama, a ne zajedničkim konsenzusom i strateškim promišljanjem. Također apelira na to da politički partneri prepoznaju važnost institucionalne stabilnosti kao ključnog faktora za bilo kakav napredak na putu ka EU.
Za kraj, njegova poruka nosi ton zabrinutosti, ali i poziv na odgovornost i konstruktivan dijalog. U vremenu kada je status kandidata BiH za članstvo u EU suočen s novim izazovima, Brkić jasno stavlja do znanja da bez ozbiljnog zaokreta u političkoj kulturi i praksi – ni formalne evropske odluke neće imati suštinski efekat.
U kontekstu sve češćih kritika i rastućih tenzija među političkim akterima u Bosni i Hercegovini, Brkićev istup može se tumačiti i kao poziv na redefinisanje političkog dijaloga u zemlji. On ne osporava potrebu za promjenama, ali jasno poručuje da se one ne mogu provoditi jednostranim potezima i isključivanjem određenih konstitutivnih naroda. Istinsko približavanje Evropskoj uniji, prema njegovim riječima, zahtijeva uključivanje svih legitimnih predstavnika, dogovor tri naroda te dosljedno poštivanje ustavnog okvira. U suprotnom, upozorava, Bosna i Hercegovina će nastaviti da se kreće u krugovima blokada, dok stvarne prilike za napredak budu iznova propuštene.
