Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovo je došao u žižu svjetske javnosti nakon nedavnih zračnih udara koje je američka vojska izvela na iranske nuklearne objekte. Najnoviji razvoj događaja dodatno je zakomplikovan činjenicom da je bivši američki predsjednik Donald Trump iznio najkontroverzniju ideju do sada – mogućnost promjene režima u Iranu. Takva inicijativa predstavlja najradikalniji politički potez u odnosu SAD-a prema Islamskoj Republici od 1979. godine.
Uprkos pozivima međunarodne zajednice na uzdržanost, Iran i Izrael su nastavili razmjenjivati raketne i zračne napade. Iran je obećao da će se nastaviti braniti, posebno nakon što su se SAD otvoreno priključile Izraelu u dosad najvećem vojnom napadu na iransku teritoriju. Satelitski snimci pokazuju da je udar na nuklearni kompleks Fordow, smješten duboko pod zemljom, nanio ozbiljne štete, iako stručnjaci još uvijek procjenjuju koliki je tačan stepen uništenja.
Trump je na svojoj mreži Truth Social komentarisao da su sve iranske nuklearne lokacije pretrpjele monumentalnu štetu, posebno ističući da su meta bili objekti duboko ispod zemlje. Prema njegovim riječima, Iran sada ima samo dvije opcije: mir ili suočavanje s još težim napadima. U tom kontekstu, predsjednik Združenog stožera general Dan Caine otkrio je da je SAD ispalio 75 precizno navođenih projektila, među kojima su i Tomahawk rakete te bombe za probijanje bunkera, ciljajući tri ključna nuklearna postrojenja.
Iako se očekivao porast zračenja, Međunarodna agencija za atomsku energiju nije zabilježila takve promjene izvan pogođenih lokacija. Direktor agencije Rafael Grossi potvrdio je da trenutno nije moguće dati potpunu procjenu štete, posebno zbog složenosti i dubine objekata.
Jedan od visoko rangiranih izvora iz Irana izjavio je da je većina visoko obogaćenog uranija već ranije prebačena s lokacije Fordow, što bi moglo značiti da napad nije imao potpuni efekat kakav je SAD očekivao. Ipak, ta tvrdnja do sada nije nezavisno potvrđena.
U znak odmazde, Iran je lansirao seriju projektila na teritoriju Izraela, pri čemu su ranjene brojne osobe, a veliki broj zgrada u Tel Avivu je uništen. Ipak, Teheran se još uvijek suzdržava od najavljenih ozbiljnijih mjera, poput napada na američke baze ili blokade Hormuškog tjesnaca – ključne tačke za globalne isporuke nafte.
Moguće posljedice zatvaranja ovog morskog prolaza su višestruke:
-
Poremećaj globalnog tržišta nafte
-
Vrtoglavi rast cijena energenata
-
Mogući direktan sukob s američkom Petom flotom
-
Dugoročna destabilizacija Bliskog istoka
Cijene nafte su već dosegle najviši nivo od početka godine. Iranski parlament je formalno podržao zatvaranje tjesnaca, ali se čeka konačna odluka Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, koje vodi ajatolah Ali Hamnei.
U međuvremenu, američke snage su pojačale mjere sigurnosti u regiji, posebno u Iraku i Siriji, a američko Ministarstvo vanjskih poslova izdalo je upozorenje svim građanima SAD-a u inostranstvu, savjetujući im povećani oprez.
Politički zvaničnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija, javno su se obratili Kini s pozivom da izvrši pritisak na Iran da ne preduzima drastične korake poput zatvaranja tjesnaca, naglašavajući da bi to bilo „ekonomsko samoubistvo“.
Izraelske vlasti su prijavile nove raketne napade iz Irana, ali i uspješno presretanje većine njih. Istovremeno, iranski PVO sistemi aktivirani su i u središtu Teherana, kao odgovor na navodne izraelske zračne napade na lokaciju Parchin, gdje se nalazi važna vojna baza.
Donald Trump je ponovo uzburkao javnost svojim komentarima na mreži Truth Social, postavljajući pitanje: “Zašto ne bi došlo do promjene režima ako trenutna vlast ne može učiniti Iran ponovo velikim?”. Uprkos izjavama zvaničnika njegove administracije da SAD ne planira rušenje vlasti u Teheranu, Trumpova retorika šalje opasne političke signale.
Iran se sada nalazi na prekretnici, a njegovi diplomati pokušavaju balansirati između geopolitičkih interesa. Očekuje se da će iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči posjetiti Moskvu, gdje će razgovarati s Vladimirom Putinom – ključnim saveznikom Irana, ali i državnikom s vezama u Izraelu.
Rusija, zajedno s Kinom i Pakistanom, pozvala je Vijeće sigurnosti UN-a da izglasa hitnu rezoluciju kojom se traži trenutni prekid vatre. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres istakao je da su američki napadi opasan presedan i da je nužan hitan povratak za pregovarački sto, posebno kada je riječ o iranskom nuklearnom programu.
U trenutku kada Bliski istok ključa, ideja o promjeni režima u Iranu ne samo da unosi nemir, već otvara vrata ozbiljnim posljedicama koje bi mogle odjeknuti daleko izvan regije. Svijet sada pomno posmatra svaki naredni potez – i američki, i iranski.
