U posljednjim danima svijet svjedoči jednom od najintenzivnijih trenutaka u izraelsko-iranskim odnosima. Ipak, prema ekskluzivnim informacijama do kojih je došao The Jerusalem Post, Izrael navodno planira da okonča rat s Iranom u narednim danima. Takav razvoj situacije ostavlja mnoga pitanja bez odgovora – prije svega, šta su stvarni ciljevi izraelskih napada i da li je zaista moguće da se tako brzo završi konflikt koji je dostigao gotovo neviđeni stepen eskalacije.
U srži ove vojne dinamike nalaze se brojni elementi koji nagovještavaju da je trenutna izraelska ofanziva možda već ostvarila svoje ključne strateške ciljeve. Prema izvještajima, 13. juna izraelske snage su postigle značajne rezultate, dok su Sjedinjene Američke Države, dan kasnije, ostvarile velike vojne uspjehe kroz bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja. No, ako je cilj već dostignut, nameće se pitanje – zašto su napadi i dalje u toku?
Do sada je u zajedničkim naporima Izraela i SAD-a:
-
Uništeno tri ključna iranska nuklearna postrojenja, iako ostaje neizvjesno da li je objekat Fordow potpuno eliminisan;
-
Eliminisano desetine manjih nuklearnih objekata, pri čemu je stradalo desetak iranskih nuklearnih naučnika;
-
Uništeno oko dvije trećine lansirnih rampi za balističke rakete, što predstavlja težak udarac po iranske kapacitete za protunapad;
-
Izvršeno sistematsko uništavanje velikih dijelova iranske raketne infrastrukture;
-
Neutralisano devet od trinaest ključnih vojnih i obavještajnih lidera Islamske Republike Irana, čime je ozbiljno poremećena komandna struktura režima.
Nakon inicijalnih napada koji su bili usmjereni prema strateškim vojnim i nuklearnim ciljevima, Izrael je preusmjerio svoje vojne aktivnosti ka centrima političke moći, posebno ciljajući Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) i miliciju Basidž – dvije ključne organizacije koje čine stubove režimske unutrašnje sigurnosti i kontrole.
Ipak, iako je nanesena ogromna šteta, procjenjuje se da nekoliko dodatnih dana intenzivnih udara neće biti dovoljno za potpuni kolaps režima ajatolaha Alija Hameneija. Međutim, sve je više mišljenja da bi ovi udari mogli imati sekundarni učinak – osnaživanje unutrašnje opozicije u Iranu, koja bi mogla iskoristiti trenutnu destabilizaciju za ostvarenje političkih promjena.
Prvi izvještaji o mogućem ranijem završetku operacija pojavili su se još u ponedjeljak ujutro, prema The Wall Street Journalu. Ipak, istog dana je uslijedio novi talas izraelskih raketnih udara, u kojem je na teritoriju Irana ispaljeno preko 100 projektila. Ovo dodatno komplikuje procjene o tome da li se zaista ide ka završetku sukoba ili se radi o završnim udarcima kojima se žele učvrstiti ranije postignuti vojni rezultati.
Odgovarajući na pitanja o mogućem prestanku sukoba, portparol izraelske vojske, brigadni general Effie Defrin, iznio je stav koji ni potvrđuje ni negira skori završetak operacija. Njegova izjava da “IDF ima dovoljno ciljeva za napade onoliko dugo koliko to vlada bude zahtijevala” može se tumačiti kao izbjegavanje direktnog odgovora, ali i kao pokazatelj fleksibilnosti vojnog djelovanja u skladu s političkom voljom.
Trenutna situacija navodi na razmatranje nekoliko mogućih scenarija:
-
Izrael je već postigao ključne ciljeve, te želi izbjeći nepotrebno produžavanje sukoba koje bi moglo izazvati regionalnu destabilizaciju.
-
Napadi se nastavljaju kao sredstvo pritiska, kako bi Iran bio prisiljen na ustupke bez formalnih pregovora.
-
Postoji mogućnost iznenadne unutrašnje promjene režima u Iranu, što bi značajno izmijenilo tok događaja.
Bez obzira na konačni ishod, jasno je da je trenutna faza sukoba duboko uticala na vojne, političke i društvene temelje Irana. I dok izraelski napadi mogu prestati u narednim danima, posljedice će se vjerovatno osjećati mjesecima, ako ne i godinama.
Zaključno, iako postoji indikacija o prestanku ratnih operacija, pitanje njihove stvarne svrhe i efekta ostaje predmet ozbiljne analize. Ono što je evidentno jeste da su Izrael i Sjedinjene Države pokazali kapacitet za ciljanje i uništavanje ključnih elemenata iranskog režima, ali ostaje neizvjesno da li će to dovesti do trajne promjene u regiji ili će se sukobi samo privremeno smiriti prije nove eskalacije.
Poštovani čitatelji, hvala vam na vašem izdvojenom vremenu!
