Napetosti u vezi s Bliskim istokom i globalnom sigurnošću dodatno su porasle nakon upozoravajuće poruke iz Kremlja, kojom se odbacuje bilo kakva pomisao na promjenu vlasti u Iranu ili atentat na njegovog vrhovnog vođu. Rusija je jasno izrazila zabrinutost zbog moguće destabilizacije regiona, ali i zbog mogućeg globalnog domino efekta koji bi mogao uslijediti ako dođe do pogoršanja situacije. U središtu pažnje našli su se odnosi između Rusije, Irana, SAD-a i Izraela, uz implikacije koje sežu daleko izvan granica Bliskog istoka.
Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, u intervjuu za Sky News istakao je da bi ubistvo ajatolaha Alija Hamneija predstavljalo prelazak crvene linije, što bi Rusija doživjela kao krajnje negativan čin. Po njegovim riječima, tako nešto bi izazvalo politički haos u Iranu i moglo dovesti do eskalacije ekstremističkih ideologija unutar same zemlje. Kremlj upozorava da bi takav čin “otvorio Pandorinu kutiju”, čime aludira na niz nesagledivih posljedica koje bi mogle proizaći iz eventualnog atentata.
Nedavne izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je rekao da će se u naredne dvije sedmice odlučiti hoće li Sjedinjene Američke Države direktno učestvovati u izraelskim vojnim operacijama protiv Irana, dodatno su uzdrmale diplomatsku scenu. Iako je ranije na društvenim mrežama sugerisao mogućnost likvidacije iranskog vođe, Trump još uvijek oklijeva kada je riječ o konačnoj odluci. Međutim, takve nejasne poruke iz Washingtona izazivaju nervozu u Moskvi, gdje se Iranu gleda kao na ključnog saveznika u regiji.
Peskov je dodatno pojasnio da Rusija ne vidi promjenu režima u Iranu kao opciju, jer bi to otvorilo prostor za nove sukobe i destabilizaciju. Istovremeno, upozorio je da bi uključivanje većeg broja država u postojeći sukob moglo izazvati novi val konfrontacija, što bi dodatno zakomplikovalo ionako krhku bezbjednosnu situaciju na Bliskom istoku.
U ovom kontekstu, Kremlj ističe nekoliko ključnih stavova:
-
Promjena režima u Iranu je neprihvatljiva.
-
Bilo kakav atentat na iranskog lidera izazvao bi unutrašnji haos.
-
SAD i njihovi saveznici igraju opasnu igru špekulacijama o nasilju i intervenciji.
-
Rusija ima legitiman interes da zaštiti svoje saveznike i spriječi dalju eskalaciju.
Pored iranskog pitanja, Peskov se osvrnuo i na napore oko rješavanja sukoba u Ukrajini, gdje je istakao da pokušaji Trumpove administracije da posreduje nisu dali konkretne rezultate. Naprotiv, Moskva je u proteklim sedmicama intenzivirala vojne aktivnosti i odbila prijedloge ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za 30-dnevno primirje, obrazlažući to potrebom očuvanja strateške prednosti. Peskov jasno ističe da Rusija ne želi dozvoliti Ukrajini da koristi primirje za reorganizaciju i naoružavanje.
Na pitanje da li bi se Moskva mogla obavezati da neće zloupotrijebiti prekid vatre, Peskov je odgovorio da bi se svi morali zaustaviti, ali da Zapad – uključujući SAD, Veliku Britaniju i Francusku – ne pokazuje znakove odustajanja od isporuke oružja Kijevu. Problem, prema Kremlju, nije samo u sukobima, nego u dvostrukim standardima koje Zapad koristi kada poziva na mir, a istovremeno šalje oružje.
U tom svjetlu, ruski odgovor na američke spekulacije o napadu na Hamneija ne treba posmatrati kao izolovanu reakciju, već kao dio šire strategije očuvanja vlastitih interesa u više konflikata širom svijeta. Rusija ne pokazuje samo zabrinutost zbog situacije u Iranu, nego i nastoji učvrstiti svoj položaj kao globalna sila koja ima uticaj na ključne geopolitičke tokove.
Zaključno, jasno je da se kriza u Iranu i sve češće spekulacije o zapadnoj intervenciji ne mogu posmatrati odvojeno od rata u Ukrajini i šireg strateškog nadmetanja velikih sila. Rusija koristi diplomatski ton, ali šalje čvrstu poruku da neće tolerisati nasilnu promjenu režima u Teheranu. U ovom kontekstu, svaki naredni potez – bilo iz Washingtona, Tel Aviva ili Moskve – može biti presudan za pravac u kojem će se svjetska politika kretati.
U svjetlu svega iznesenog, jasno je da se svaka eskalacija između Irana i Zapada više ne tiče samo lokalne sigurnosti, već postaje globalni sigurnosni izazov. Izjave iz Moskve ukazuju na ozbiljnu spremnost da se zaštite strateški interesi, ali i na opasnost koju nosi neodgovorno retoričko zveckanje oružjem s obje strane.
