U jeku oružanog sukoba između Izraela i Irana, izraelski premijer Benjamin Netanyahu održao je konferenciju za medije ispred bolnice Soroka u Beershebi, objekta koji je, prema informacijama izraelskih vlasti, nedavno bio pogođen iranskim projektilom. U svom govoru, Netanyahu je iznio oštre optužbe na račun Teherana, tvrdeći da su iranske rakete usmjerene na najranjivije – pacijente, uključujući djecu i bebe, koji nemaju mogućnost da se sklone u trenutku napada.
Govoreći o napadu, Netanyahu je naglasio da je ciljanje bolnica čin neoprostive brutalnosti, ukazujući na razliku između, kako je rekao, “funkcionalne demokratije” i onih koje naziva “ubice”. Izraelski lider pokušao je time moralno razlikovati djelovanje Izraela i Irana, pozicionirajući svoju državu kao stranu koja poštuje međunarodne zakone i humanitarna načela. Međutim, upravo ta izjava otvorila je prostor za snažne kritike, posebno iz krugova koji ukazuju na strahovite posljedice izraelskih vojnih operacija u Gazi.
U svom izlaganju, Netanyahu se osvrnuo i na ulogu Sjedinjenih Američkih Država, posebno naglašavajući povjerenje koje ima u Donalda Trumpa, kojeg je više puta nazvao “izvanrednim prijateljem Izraela”. Izjavio je:
“Predsjednik Trump će učiniti ono što je najbolje za Ameriku. Vjerujem njegovoj procjeni, on je izvanredan prijatelj, izvanredan svjetski vođa, izvanredan prijatelj Izraela i židovskog naroda.”
Takva izjava može se tumačiti kao pokušaj zadržavanja čvrstog oslonca u američkoj podršci, posebno u trenucima kada se očekuje da bi se Washington mogao aktivnije uključiti u sukob, bilo diplomatski, vojno ili logistički.
Premijer je, između ostalog, spomenuo i ličnu žrtvu koju njegova porodica podnosi usljed rata, navodeći da je njegov sin dva puta bio primoran da otkaže vjenčanje. Iako trivijalno u poređenju s masovnim stradanjima, ovim detaljem Netanyahu je pokušao pokazati da rat ostavlja trag na svakog pojedinca, uključujući i one na vlasti.
Jedan od najkontroverznijih trenutaka konferencije bio je njegov odgovor na pitanje da li Izrael planira atentat na iranskog vrhovnog vođu Alija Khameneija. Umjesto direktnog odgovora, Netanyahu je iskoristio priliku da pojača svoju naraciju o moralnoj nadmoćnosti Izraela:
“Oni pucaju na bolnice gdje ljudi ne mogu pobjeći od opasnosti. To je razlika između funkcionalne demokratije koja se pridržava zakona i ovih ubica.”
Ostaje nejasno na koje tačno zakone se Netanyahu poziva, ali s obzirom na izraelske napade u Gazi, mnogi analitičari ukazuju na dvoličnost ovakve retorike. Podsjećaju da su izraelske snage u prethodnim sukobima:
-
Srušile više bolnica i porodilišta u Pojasu Gaze,
-
Koristile tenkovsku artiljeriju protiv civilnih ciljeva,
-
Otvarale vatru na ljude koji su čekali u redovima za humanitarnu pomoć,
-
Uzrokovale stradanje desetina hiljada palestinskih civila, uključujući žene i djecu.
Ove činjenice dovode u pitanje kredibilitet izraelske moralne pozicije, posebno kada se govori o humanitarnom pravu i zaštiti civila. Dok Netanyahu ukazuje na iranske napade kao primjere zločina protiv čovječnosti, međunarodna zajednica i mnogi pravni eksperti već godinama postavljaju ista pitanja o izraelskoj vojnoj politici prema Palestincima.
Kao zaključak, Netanyahu je svojim govorom pokušao osnažiti imidž Izraela kao žrtve i branitelja zapadnih vrijednosti, ali se istovremeno otvorio kritikama zbog ignorisanja realnosti rata u Gazi. Njegove izjave o “funkcionalnoj demokratiji” i zakonima u kontekstu sveprisutnih razaranja i smrti u palestinskim područjima djeluju, u najmanju ruku, kontradiktorno i politički motivisano. Uprkos pokušaju da predstavi izraelsku stranu kao uzor poštovanja ljudskih prava, događaji iz Gaze i dalje bacaju dugu sjenu na takve tvrdnje prenosi klix.ba
