Sukob između Irana i Izraela nastavlja da se razvija alarmantnim tempom, dok svijet s nestrpljenjem očekuje konačnu odluku predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o tome hoće li Sjedinjene Američke Države aktivno ući u ovaj opasni regionalni konflikt. Prema izjavi Karoline Leavitt, portparolke Bijele kuće, ta bi odluka trebala biti donesena u naredne dvije sedmice.

U međuvremenu, Iran je ispalio najmanje deset projektila prema teritoriji Izraela, navodi The Times of Israel, pozivajući se na vojne izvore. Iako su ovi napadi izazvali uzbunu, prema prvim informacijama izraelskih hitnih službi, nema izvještaja o žrtvama ili šteti u naseljenim područjima. Ova činjenica donekle je umirila javnost, posebno nakon što je izraelska vojska signalizirala da je prijetnja prošla, pozvavši građane da napuste skloništa.

U ovom osjetljivom trenutku, Turska, zemlja koja dijeli granicu s Iranom, reagirala je tako što je pojačala sigurnosne mjere. Izvori iz turskog Ministarstva odbrane, pod uvjetom anonimnosti, izjavili su za Reuters da trenutno nema znakova ilegalnih migracija iz Irana, ali da je Turska podigla nivo pripravnosti, posebno u pogledu zračne i raketne odbrane.

Ističe se nekoliko važnih sigurnosnih tačaka koje je Ankara implementirala:

  • Pojačana granična sigurnost, s ciljem prevencije mogućih ilegalnih prelasaka i osiguranja stabilnosti duž iranske granice;

  • Razvoj slojevitog protuzračnog i raketnog sistema, utemeljenog na domaćim radarima i oružanim sistemima, čime Turska želi zadržati svoju borbenu spremnost na najvišem mogućem nivou;

  • Poletanje turskog aviona za brzo reagiranje, koji je nastavio s patroliranjem granice neposredno nakon što su izraelske snage izvele udare na Iran.

Ova reakcija ukazuje na rastuću zabrinutost da bi se sukob mogao proširiti izvan granica Irana i Izraela. Turska, iako nije direktno uključena, jasno daje do znanja da pomno prati situaciju i da će odgovoriti na bilo kakav razvoj događaja koji bi mogao ugroziti regionalnu sigurnost.

Na geopolitičkom planu, ključna figura ostaje Donald Trump, čija se odluka o američkom učešću u sukobu s nestrpljenjem iščekuje. Njegova eventualna odluka mogla bi:

  1. Stabilizirati regiju, ako se SAD odluče za diplomatski pritisak i ograničenu vojnu podršku;

  2. Drastično eskalirati sukob, ukoliko se SAD uključe direktnim vojnim napadima na iranske vojne ili nuklearne ciljeve;

  3. Izazvati širi ratni val, ako bi uključivanje Amerike provociralo saveznike Irana poput Rusije ili kineske diplomatske intervencije.

Nije jasno koji će pravac Washington odabrati, ali izjava Trumpove glasnogovornice potvrđuje da je odluka na pomolu, i to u narednim danima. S obzirom na složenost odnosa u regiji, odluka predsjednika SAD-a neće biti laka – niti bez posljedica.

Za sada, globalna javnost, uključujući političke lidere, stručnjake za sigurnost i obične građane, ostaje u stanju iščekivanja, dok se sudbina Bliskog istoka ponovno piše između diplomatskih stolova i vojnih frontova prenosi pressmediabih

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here