U vremenu sve izraženijih političkih optužbi i kontradiktornih podataka o stanju javnih finansija, Stranka demokratske akcije (SDA) pokrenula je inicijativu s ciljem demistifikacije tvrdnji koje plasira aktuelna vlast Federacije BiH. Fokus ove serije objava jeste pitanje zaduženja Federacije, koje, prema navodima SDA, vlasti predstavljaju na iskrivljen i netačan način. Prva meta kritike su izjava premijera Nermina Nikšića i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, koji su tvrdili da je došlo do značajnog smanjenja duga. Međutim, SDA osporava tu tvrdnju pozivajući se na zvanične izvore, konkretno Federalno ministarstvo finansija i Zavod za statistiku, koji prema njihovoj analizi pokazuju drugačije brojke.
U saopćenju koje je uslijedilo, SDA ističe nekoliko ključnih podataka koji, prema njihovim tvrdnjama, dokazuju manipulaciju:
-
Na kraju mandata prethodne vlade, udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 20,7%, a ne 24,9% kako tvrdi aktuelna vlast.
-
Unutrašnji dug Federacije povećan je za više od milijardu KM, što ukazuje na trend intenzivnog zaduživanja bez jasne kontrole.
-
Samo u posljednjem kvartalu 2024. godine, Federacija BiH se dodatno zadužila za 393 miliona KM, što u prosjeku iznosi više od 130 miliona KM mjesečno.
Ovi podaci, kako navodi SDA, ukazuju na finansijsku neodrživost trenutne politike, čije posljedice neće samo opteretiti sadašnji budžet već i dugoročno destabilizirati finansijski sistem države. Kroz poruku da „nametnuta vlada zadužuje građane bez transparentnosti“, SDA cilja na legitimitet i odgovornost političkih aktera, sugerirajući da javnost još uvijek ne zna gdje konkretno odlazi sav taj novac.
U najavi je i nastavak ove analize, u kojem će SDA, kako kažu, obraditi detaljno strukturu duga i stvarne rezultate aktuelnih fiskalnih mjera. Cilj je da se putem službenih pokazatelja razjasni ko snosi odgovornost za finansijske odluke koje oblikuju budućnost Federacije BiH. S obzirom na to da je ekonomija osjetljiva oblast u kojoj brojke ne trpe površnost, ovakav vid sučeljavanja podataka i narativa političkih opcija može imati dugoročne posljedice na percepciju javnosti, političku stabilnost i izborni rejting vlasti.
Ova reakcija SDA ne dolazi iz vakuuma, već iz potrebe za narativnom borbom u sve više polariziranom političkom prostoru. U tom kontekstu, evidentno je da se finansijska pitanja ne koriste samo za ekonomske analize, već sve češće postaju oružje političkog pozicioniranja. Dok aktuelna vlast ističe svoj doprinos stabilizaciji ekonomije i smanjenju duga, opozicija pokušava da demontira te tvrdnje koristeći službene izvore kao kontradokaz. Posebno je indikativno pitanje koje SDA postavlja – kuda ide sav novac? – jer ono implicira ne samo finansijsku neefikasnost, već i moguće skrivene interese i netransparentno upravljanje javnim sredstvima.
U konačnici, ova debata otvara prostor za dublju javnu raspravu o fiskalnoj odgovornosti, transparentnosti i odgovornosti političara. Ako se nastavi s konkretnim brojkama, analizama i javnim uvidom u tokove novca, moguće je da ova inicijativa doprinese većoj budžetskoj disciplini i otvori vrata prema istinskoj fiskalnoj reformi. Međutim, ukoliko se cijeli proces svede samo na retoričko nadmudrivanje između vlasti i opozicije, bez suštinskih posljedica, građani će ostati taoci političkih igara dok javne finansije nastavljaju da se pogoršavaju.
Osim osporavanja zvaničnih izjava vlasti, SDA ovom serijom javnih objava želi podcrtati kontinuitet ozbiljnih ekonomskih problema koji, prema njihovom viđenju, ne samo da se ne rješavaju, nego se dodatno produbljuju. Ističu da se, paralelno s rastom duga, ne bilježi proporcionalan porast investicija, kapitalnih projekata niti poboljšanja u ključnim sektorima poput zdravstva, obrazovanja ili infrastrukture. Time se implicira da zaduživanje ne služi za razvoj, već eventualno za pokrivanje budžetskih rupa i održavanje prividne stabilnosti. SDA upozorava da je izostanak transparentnosti u trošenju sredstava, uz istovremeno zaduživanje na domaćem i međunarodnom nivou, put ka finansijskom slomu, posebno ako se ne prati jasnim planom otplate i realnim ekonomskim rastom.
Također, u širem kontekstu, SDA naglašava da se u vremenu kada se globalno tržište suočava s krizama, inflatornim pritiscima i neizvjesnostima, odgovorne vlade trude da zaduženje koriste ciljano – za strateške sektore, stvaranje radnih mjesta i povećanje domaće proizvodnje. U tom svjetlu, aktuelni pristup vlasti u Federaciji BiH ocjenjuju kao haotičan i improvizovan, bez dugoročne vizije i plana razvoja. Pozivaju na hitno preispitivanje fiskalne politike, jačanje nezavisnih revizorskih mehanizama, kao i povećanje uloge parlamenta u kontroli zaduživanja i trošenja sredstava. Samo na taj način, kako ističu, može se povratiti povjerenje građana i osigurati održiva ekonomska budućnost za sve stanovnike Federacije BiH.
