Bosna i Hercegovina se nalazi pred jednim od najvažnijih pravosudno-političkih trenutaka od završetka rata, jer se 12. juna očekuje odluka Apelacionog vijeća Suda BiH u predmetu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Ovo suđenje, koje se vodi zbog optužbi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, uključuje i v.d. direktora “Službenog glasnika RS” Miloša Lukića, koji je u prvostepenom postupku oslobođen. U slučaju Dodika, izrečena je kazna od godinu dana zatvora i zabrana obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina, a upravo o ovoj presudi sada odlučuje drugostepeni sud.
Presuda, ma kakva bila, ima potencijal da izazove ozbiljne političke posljedice, jer je njen značaj daleko veći od pukog pravnog ishoda. Dva su moguća scenarija, svaki sa svojom političkom i institucionalnom težinom.
1. Oslobađajuća presuda za Dodika
Ako bi Apelaciono vijeće odlučilo da ukine prvostepenu presudu i oslobodi Dodika, to bi predstavljalo ogroman podstrek za njegov politički kredibilitet. Ovakav ishod bi mu omogućio da osnaži svoj narativ o tome kako je proces protiv njega bio isključivo politički motivisan, te da visoki predstavnik nema zakonski legitimitet da nameće zakone unutar BiH.
Takva oslobađajuća presuda imala bi višestruke efekte:
-
Jačanje Dodikove pozicije unutar Republike Srpske;
-
Dodatno slabljenje opozicije, uz potiskivanje narativa o zakonitosti i vladavini prava;
-
Ohrabrenje za nastavak secesionističke retorike, budući da bi oslobađanje bilo doživljeno kao dokaz slabosti pravosudnog sistema;
-
Erozija povjerenja u institucije kod bošnjačkih i dijela međunarodnih političkih aktera.
U takvoj atmosferi, bilo kakva institucionalna reakcija bila bi otežana, a vlasti RS-a bi se još odlučnije upustile u kreiranje paralelnih sistema odlučivanja, uz zanemarivanje odluka sa državnog nivoa.
2. Potvrda osuđujuće presude
S druge strane, ako Apelaciono vijeće potvrdi prethodnu presudu, time bi se otvorio sasvim drugačiji pravno-politički scenario. Takav ishod bi:
-
Produbio političku krizu između entiteta i državnih institucija;
-
Povećao vjerovatnoću donošenja radikalnih odluka u Narodnoj skupštini RS, poput pokušaja formalizovanja referenduma o statusu entiteta;
-
Izazvao međunarodne posljedice, jer bi tada neke članice EU vjerovatno krenule ka direktnim sankcijama protiv Dodika;
-
Stavio dodatni pritisak na pravosuđe i policiju – kako sprovesti presudu ako Dodik nastavi da obavlja funkciju uprkos zabrani?
Takođe, potvrđena presuda bi mogla dovesti do političkog zaokreta i unutar koalicionih odnosa. Postavlja se pitanje ponašanja HDZ-a BiH i lidera Dragana Čovića, koji bi u datoj situaciji možda odlučili da prekinu saradnju sa politički kompromitovanim Dodikom. Uklanjanje SNSD-a iz državne vlasti bilo bi moguće, što bi značilo izolaciju Dodika unutar granica RS-a.
Ovakva izolacija bi, dugoročno gledano, mogla označiti kraj njegove političke karijere, bez obzira na to ostane li na slobodi ili završi iza rešetaka. Bio bi to i svojevrstan trijumf tzv. Trojke – političkih stranaka koje su inicirale borbu za pravnu odgovornost, iako nisu do kraja uspjele da kontrolišu tok događaja.
Ono što je zajedničko za oba scenarija jeste činjenica da Bosna i Hercegovina, bez obzira na ishod, ulazi u novu fazu političke nestabilnosti i institucionalnog ispitivanja granica zakona. Odluka Apelacionog vijeća neće biti samo pravni čin – ona će postati lakmus test sposobnosti države da očuva vladavinu prava u suočenju sa političkim moćnicima.
Na kraju, bez obzira na pravnu formulaciju presude, ostaje pitanje da li institucije imaju kapacitet i političku volju da je sprovedu. Jer, istinska moć presude neće ležati samo u njenom sadržaju, već u spremnosti društva da stane iza nje.
U svemu ovome, najvažniji faktor ostaje reakcija građana i društva u cjelini. Bez snažnog pritiska javnosti, bilo da je riječ o traženju odgovornosti ili zaštiti institucija, nijedna odluka – ni oslobađajuća ni osuđujuća – neće imati puni efekat. Budućnost Bosne i Hercegovine zavisi od toga hoće li prevladati pravna država ili politička moć, a upravo 12. juni može biti dan kada će se pokazati na koju stranu vaga konačno preteže.
Hvala na čitanju!
