U današnjem političkom pejzažu Bosne i Hercegovine, jedna od ključnih figura koja aktivno učestvuje u oblikovanju javnog diskursa jeste Rod Blagojević, kontroverzni lobista registrovan da zastupa interese Republike Srpske (RS). Blagojević, nekadašnji guverner američke savezne države Illinois, koji je pomilovan od strane Donalda Trumpa nakon presude za korupciju, ponovno je izazvao pažnju oštrim izjavama usmjerenim na aktuelne političke odnose u BiH, ali i na ponašanje međunarodne zajednice prema regionu.
Blagojević je u svojim javnim istupima jasno izrazio stav da dok Milorad Dodik, predsjednik RS, poziva na dijalog i vraćanje na principe Dejtonskog mirovnog sporazuma, evropske institucije, naročito iz Brisela, ostaju nijeme. On kritikuje da se Dodik nepravedno karakteriše kao “prijetnja po mir”, dok istovremeno, prema njegovim tvrdnjama, bošnjački lideri jačaju vojne veze s Iranom bez ikakve ozbiljne reakcije Zapada. Prema njegovim riječima, bošnjački političari razgovaraju sa iranskim vojnim izaslanicima o mogućnostima saradnje u oblasti proizvodnje oružja, što, kako tvrdi, Evropska unija i drugi zapadni akteri ćutke posmatraju.
U ovoj oštroj kritici, Blagojević naglašava postojanje dvostrukih standarda koje Zapad primjenjuje prema različitim stranama u Bosni i Hercegovini. Posebno je bio kritičan prema visokom predstavniku u BiH, Christianu Schmidtu, koga je nazvao “neizabranim njemačkim birokratom”. Blagojević ističe da Schmidt, koji nikada nije dobio saglasnost Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kontinuirano nastoji ušutkati legitimno izabrane lidere poput Dodika, dok potpuno ignoriše druge, po njemu, ozbiljnije sigurnosne prijetnje u zemlji.
Vrijedi napomenuti da je Blagojević nedavno formalno potpisao ugovor sa vlastima Republike Srpske kao njihov lobista u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov zadatak je, između ostalog:
-
Ukidanje američkih sankcija koje su namijenjene zvaničnicima iz RS-a
-
Lobiranje za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini
Njegovi javni nastupi nerijetko sadrže direktne i žestoke poruke. Na platformi X (bivši Twitter), Blagojević je oštro kritikovao ljevičarske tužioce i sudove, kao i međunarodne predstavnike, tvrdeći da oni žele spriječiti populističke konzervativne lidere koje narod bira da obavljaju svoje funkcije. Na ovu izjavu Dodik mu je javno zahvalio, potvrđujući snažnu međusobnu podršku: “Kada ne mogu da te pobijede na biračkom mjestu, pribjegavaju pravosuđu kako bi te uništili.”
Firma RRB Strategies, koju vodi Blagojević, registrovana je u skladu sa Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) i ima za cilj zastupanje interesa RS u Washingtonu. Ugovor za angažman potpisao je ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS, Zlatan Klokić, što dodatno potvrđuje zvaničnu povezanost ovog lobističkog djelovanja s vlastima u entitetu.
S obzirom na njegov lični background, Blagojević je porijeklom iz BiH – njegova majka je rođena u Gacku, a otac u Kragujevcu. Ovaj lični element daje njegovim nastupima dodatnu težinu i poziciju unutar političkih i diplomatskih igara koje se odvijaju oko budućnosti Bosne i Hercegovine.
U trenutku kada Dodik sve otvorenije pojačava retoriku o potencijalnom otcjepljenju RS, nudi strateško partnerstvo SAD-u u sektoru prirodnih resursa i sve više se suprotstavlja institucijama Bosne i Hercegovine, Evropske unije i međunarodnim predstavnicima, Blagojević se pojavljuje kao njegov glasnogovornik i aktivni lobista na međunarodnoj sceni.
Da sumiramo najvažnije stavove Rod Blagojevića:
-
Kritikuje dvoličnost Zapada prema različitim političkim akterima u BiH.
-
Tvrdi da evropske institucije ignorišu vojne veze između bošnjačkih lidera i Irana.
-
Oštro napada visokog predstavnika Christiana Schmidta kao nedemokratskog i nelegitimnog faktora u BiH.
-
Aktivno lobira u SAD za ukidanje sankcija RS i zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika.
-
Izražava podršku Miloradu Dodiku i njegovoj politici otpora međunarodnim pritiscima.
Ova retorika i lobističke aktivnosti reflektuju trenutnu duboku podjelu u bosanskohercegovačkoj politici, gdje se sukobljeni interesi domaćih lidera i međunarodnih aktera isprepliću, a politički dijalog postaje sve zahtjevniji. U ovom kontekstu, Blagojević se jasno pozicionira kao jedan od glavnih glasova koji brani interese RS, a istovremeno osporava legitimnost nekih međunarodnih intervencija.
Zaključno, Blagojevićev angažman i njegove izjave predstavljaju važan dio šire slike političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini. Njegove tvrdnje o dvostrukim standardima i kritike prema Zapadu otvaraju pitanja o budućem pravcu međunarodne politike prema ovom složenom regionu. Dok Milorad Dodik i njegovi saveznici nastoje osigurati međunarodnu podršku za svoje ciljeve, izazovi za očuvanje jedinstva i stabilnosti Bosne i Hercegovine i dalje ostaju veoma izraženi i složeni.
