Posljednji potezi administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa izazvali su veliku buru u akademskoj zajednici, naročito na prestižnom univerzitetu Harvardu. Ovaj sukob eskalirao je do te mjere da je Ministarstvo domovinske sigurnosti, na čelu sa ministarkom Kristi Noem, donijelo odluku koja dosad nema presedana u američkoj povijesti — ukinulo je Harvardovu certifikaciju za Program studenata i posjetitelja razmjene, čime se efektivno zabranjuje univerzitetu da upisuje nove međunarodne studente. Ova mjera predstavlja jasan signal svim obrazovnim institucijama u SAD-u i dolazi kao rezultat navodnog nepoštivanja federalnih zakona.
U svojoj objavi na društvenoj mreži X, Noem je jasno istakla da ova odluka nije samo ciljovana na Harvard, već da treba da posluži kao upozorenje svim univerzitetima širom zemlje da poštuju zakonske norme. Harvard je, s druge strane, ovaj potez nazvao nezakonitim i izrazio duboku zabrinutost zbog utjecaja koji će imati na međunarodne studente, kojih je na ovom univerzitetu bilo preko 6700 u protekloj akademskoj godini, što čini značajnih 27% ukupnog studentskog tijela.
U reakciji univerziteta, naglašeno je kako su predani očuvanju svoje sposobnosti da ugoste studente iz preko 140 zemalja, koji ne samo da doprinose akademskoj zajednici već i obogaćuju cijelu naciju. Harvard je već započeo proces pružanja podrške i smjernica svojoj zajednici u cilju ublažavanja posljedica ove odluke. Međutim, upozoravaju da ova administrativna odmazda može ozbiljno naštetiti kako harvardskoj zajednici, tako i širem istraživačkom i akademskom misiji.
Šok i zabrinutost na kampusu brzo su se proširili. Mnogi međunarodni studenti izrazili su strah, zbunjenost i frustraciju zbog neizvjesnosti svoje budućnosti. Sarah Davis, australska studentica i predsjednica australsko-novozelandskog kluba na Harvard Kennedy School, opisala je situaciju kao „totalno zbunjujuću“ te je istakla da je vijest stigla u najgorem mogućem trenutku, neposredno prije njihovih diplomski ispita. Također je zabrinuta za to hoće li moći ostati i raditi u SAD-u nakon završetka studija.
Slično osjećanje ima i Leo Gerdén, student iz Švedske, koji ističe da su međunarodni studenti postali „poker žetoni“ u političkoj bitci između Bijele kuće i Harvarda, što opisuje kao izuzetno dehumanizirajuće. Njegove riječi odražavaju frustraciju mnogih koji se sada nalaze u neizvjesnoj poziciji, uslijed konflikta koji daleko nadilazi obrazovne i akademske teme.
Ova situacija je kulminacija višemjesečnih sukoba između Trumpove administracije i vodećih američkih univerziteta. Administracija je već pokrenula istrage protiv desetina institucija i uspjela iznuditi ustupke od nekih, poput Columbia University, ali Harvard je bio najistaknutiji protivnik koji je odlučio pravno odgovoriti na pritiske. Uprkos tome, u aprilu je administracija poslala opsežan popis zahtjeva Harvardu, uključujući izmjene politike zapošljavanja, upisa i predavanja — navodno u cilju borbe protiv antisemitizma. Harvard je uzvratio da je već poduzeo konkretne mjere za suzbijanje takvih pojava i smatra da su zahtjevi samo pokušaj političke kontrole nad akademskom slobodom.
Središnji dio ultimatum bio je zahtjev Kristi Noem da Harvard dostavi širok spektar podataka u roku od 72 sata, uključujući:
-
Sve disciplinske dosjee stranih studenata u posljednjih pet godina
-
Snimke, video i audio materijale koji prikazuju navodne „ilegalne“, „opasne“ ili „nasilne“ aktivnosti na kampusu
Ova odluka dolazi kao nastavak ranijih pokušaja administracije da ograniči individualne vize za strane studente, često povlačeći vize zbog političkih aktivnosti ili manjih prekršaja, što je izazvalo konfuziju i brojne tužbe.
Za mnoge međunarodne studente, Amerika je nekada značila slobodu govora, akademsku slobodu i živu intelektualnu zajednicu. Sada, prema riječima Leoa Gerdéna, Trumpova politika prijeti upravo tim vrijednostima, ostavljajući Univerzitet poput Harvarda u ozbiljnoj dilemi — bez svojih međunarodnih studenata, Harvard bi izgubio jednu od svojih najvažnijih odrednica.
Ova kriza simbolizuje dublje sukobe između političke moći i akademskih institucija, gdje se pitanja slobode, prava i identiteta studentske zajednice sve više prepliću s državnom politikom i sigurnosnim mjerama. Trumpova administracija jasno šalje poruku da će strogo kontrolisati strane studente i univerzitete, dok akademske institucije nastoje da očuvaju svoju autonomiju i misiju.
U konačnici, sukob između Harvarda i američke vlade oslikava širu borbu za definisanje granica između nacionalne sigurnosti i akademskih sloboda u današnjem svijetu, gdje međunarodni studenti često postaju kolateralna šteta političkih igrara. Ova situacija će sigurno imati dugoročne posljedice ne samo za Harvard već i za cijeli američki obrazovni sistem i njegov međunarodni ugled.
