Poznati bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić nedavno se oglasio putem svog Facebook profila kako bi podijelio prve naznake i stručne uvide u vezi s mogućim vremenskim prilikama koje nas očekuju tokom ljeta 2025. godine. Njegova objava dolazi u trenutku kada pojedini meteorološki servisi već prognoziraju izuzetno toplo i suho ljeto širom Europe, ali Sladić – poznat po svom opreznom i naučno utemeljenom pristupu – sugerira da još nije vrijeme za konačne zaključke.
U uvodu svoje objave, Sladić odmah stavlja naglasak na važnost preciznog sagledavanja meteoroloških faktora, ističući da se predviđanja o ljetu ne mogu donositi isključivo na osnovu sezonskih obrazaca, već da je nužno uzeti u obzir kompleksne klimatske varijable. Posebno se fokusira na dva ključna parametra, koja po njegovom mišljenju imaju odlučujuću ulogu u formiranju vremenskih sistema nad evropskim kontinentom:
-
Odstupanje površinske temperature mora (SST – Sea Surface Temperature)
-
Tropske telekonekcije, odnosno atmosferski sistemi koji djeluju na širim prostornim i vremenskim skalama, poput El Niño ili Madden-Julian Oscillation (MJO)
Prema Sladiću, upravo ovi faktori će odrediti pravac i intenzitet promjena u atmosferi, a time i eventualnu pojavu ekstremnih vremenskih prilika. Površinske temperature mora posebno su važne jer imaju direktan utjecaj na stvaranje i održavanje anticiklona ili ciklona – sistema koji upravljaju količinom oborina, oblačnošću i temperaturama.
Iako su neki globalni klimatski modeli već pokazali potencijal za natprosječne temperature, Sladić upozorava da je prerano za generalizacije i prognoze tipa: “Čeka nas rekordno ljeto.” On izražava stručnu uzdržanost, ističući da je trenutno najvažnije pratiti kako će se ponašati navedeni faktori u narednim sedmicama i mjesecima.
U nastavku svoje objave, Sladić se dotiče i regionalnih vremenskih izgleda za početak ljeta 2025. godine. On navodi da su signali za izraženije zatopljenje na Balkanu već prisutni u prvim danima juna. Međutim, kako dodaje, to zatopljenje neće odmah biti ekstremno. Za razliku od Balkana, Iberijsko poluostrvo – naročito Španija – bi već u tom periodu moglo doživjeti temperature iznad 35 stepeni Celzijusa, i to u svojim centralnim i južnim krajevima.
Ovo sugeriše da će se početni talasi visokih temperatura u Evropi najprije osjetiti na jugozapadu kontinenta, što je već postao uobičajen obrazac prethodnih godina, a potom se postepeno širiti prema istoku i sjeveroistoku, uključujući i Balkan.
Na osnovu trenutnih pokazatelja, moguće je očekivati nekoliko scenarija:
-
Postupno zatopljenje Balkana, s intenzivnijim vrućinama tokom jula i avgusta
-
Potencijal za toplinske valove, ali tek nakon što se stabiliziraju atmosferski obrasci iznad Sredozemlja
-
Moguće suše u južnim dijelovima Evrope, naročito ako anticikloni postanu dominantni
No, kako Sladić jasno ističe, konačna prognoza zahtijeva dodatnu analizu, naročito kada je riječ o ponašanju atmosferskih i okeanskih sistema koji imaju višemjesečni učinak prenosi pressmediabih
